"Nije iznenađujuće da dva druga konstitutivna naroda smatraju ovo prijetnjom svom položaju u zemlji", rekao je Ivancov za "Glas Srpske", komentarišući deklaraciju SDA.

On je poručio da je potrebno jačati međuetničko povjerenje u BiH, a ne stvarati nove tenzije.

Komentarišući blago reagovanje OHR-a na deklaraciju SDA, Ivancov je rekao da misli da bi njihov komentar trebalo da sadrži konkretnu ocjenu usklađenosti ustavnih inicijativa sa odredbama i principima mirovnog sporazuma i Ustava BiH.

"Nažalost, to se nije dogodilo. OHR je na početku odlučio da se samo ograniči citiranjem pojedinih dokumenata u ime Savjeta za sprovođenje mira (PIK) bez pozivanja na bilo koga, a, zatim, je akcentovao temu teritorijalnog integriteta BiH. Ne podržavam takav pristup", naglasio je Ivancov.

On je rekao da ne može da ne obrati pažnju na tonalitet i brzinu kojom se pojavljuju komentari OHR-a u slučajevima kada se radi o nečemu što dolazi od Republike Srpske. 

"Oni su momentalni i vrlo oštri, i to bez dovoljno razloga", dodao je Ivancov.

Govoreći o formiranju vlasti na nivou BiH, Ivancov je naveo da je prilično pesimističan jer već godinu dana nije formiran Savjet ministara, ni Vlada Federacije BiH, te zabrinut zbog vidljivog pada međuetničkog povjerenja, sposobnosti da se dogovaraju o pitanjima od uzajamnog interesa.

"Nažalost, ova tema je postala talac vještačkih problema. Izgleda da su neke unutrašnje i spoljne snage jednostavno zainteresovane za održavanje trenutnog status kvo, njima odgovara trenutni sastav Savjeta ministara, te novu konfiguraciju smatraju neugodnom. Odavde se pojavljuju i vještački uslovi, ali nije pitanje u njima", naveo je on.

Prema njegovim riječima, situacija sa Godišnjim nacionalnim programom (ANP) faktički je dovela dijalog između političkih strana u ćorsokak, do narušavanja sporazuma iz avgusta koji je zaista izgledao kao radna varijanta za uspostavljanje saradnje i konačnog formiranja Savjeta ministara.

"Od početka smo pozivali strane da se fokusiraju na agendu koja ih ujedinjava, a da principijelna razmimoilaženja u vezi sa pitanjima, poput ANP ostanu budućim institucijama koja bi njih razmatrala u okviru postojećih procedura u skladu sa pravnim propisima BiH i njenim međunarodnim obavezama", podsjetio je ruski ambasador.

On je napomenuo da je zbog tog stava, koji smatra logičnim pristupom, bio optuživan za miješanje u unutrašnje stvari, te ukazao da za razliku od njega, američke kolege, na primjer, specijalni izaslanik američkog državnog sekretara za Balkan Metju Palmer, direktno govore da BiH mora postati članica NATO-a i otvoreno se zalažu za slanje ANP-a u Brisel.

Ivancov je ponovio da je ruska linija na Balkanu, time i u BiH, zasnovana isključivo na nastojanju da razvija dugoročnu, uzajamno korisnu saradnju sa svim legitimnim političkim snagama, doprinosi političkoj i ekonomskoj stabilnosti i bezbjednosti u regionu i ne koristi kriterijume "uticaja".