Direktor Instituta za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku Milivoje Ivanišević izjavio je Srni da je saopštenje Ministarstva spoljnih poslova Rusije o tome da je broj Bošnjaka stradalih u Srebrenici falsifikovan i nedokaziv potvrda onog što on govori decenijama i poručio da svijet treba da sazna i to da su srpski vojnici i narod učinili sve da zaštite bošnjačke civile u Podrinju i ukazao na slučaj Mehmedalije Ahmića.
Ivanišević je rekao da oni kojim su puna usta genocida koji su navodno počinili Srbi sada treba da pronađu Mehmedaliju (Safeta) Ahmića, koji je u dobi od 12 godina skoro totalno spržen u akciji dostave humanitarne pomoći muslimanima Srebrenice i Cerske "Padobran", a koga su Srbi prvo izbavili iz tog područja, a potom spasili na Vojnomedicinskoj akademiji u Beogradu.
On je naveo da su tog 17. maja kada je mališan stradao trajale žestoke borbe na perifernim dijelovima Bratunca oko brda Čauš, da su srpske žene i djeca bile izmještene u susjednu Ljuboviju, a pripadnici Bratunačke brigade pokušavali da zaustave prodor muslimana u centar opštine.
Policija se oglasila o teškoj nesreći kod Prijedora: Poginuo suvozač iz pežoa, vozač na UKC-u Srpske
"U kasnim ponoćnim časovima tog 17. maja 1993. godine uslijedio je sa muslimanske strane paničan poziv za prekid sukoba. Branioci Bratunca, ne znajući ni sami zašto, strahujući da je u pitanju možda neko ratno lukavstvo, ipak su poslije muslimana i sami obustavili pucnjavu", naveo je Ivanišević.
On je naglasio da su se na liniji sukoba pojavili predstavnici organizacije "Ljekari bez granice" i zatražili od srpskih vojnika da preuzmu teško povrijeđenog, skoro polumrtvog, muslimanskog dječaka.
"To dijete je na srpskoj strani izazvalo opšte uznemirenje i nedoumicu. Ljudi iz Bratunca su se ponijeli kao prave komšije, požrtvovano, ali i sami su bili nemoćni. Jedino što su ljekari iz Doma zdravlja mogli da učine jeste da pozovu Beograd. Nakon nekoliko sati Mehmedalija je helikopterom prevezen na VMA gdje je liječen do 19. januara 1994. godine", rekao je Ivanišević.
On je ukazao da je za saniranje veoma dubokih opekotine koje su obuhvatale skoro 65 odsto površine dječakovog tijela izvršeno jedanaest plastičnih operacija.
"U to vrijeme su sve bolnice u Srbiji i Beogradu, pa i elitna VMA, bile prepune ljudi stradalih od muslimanskog oružja. Dječak je ležao u istim prostorijama u kojima su se nalazili srpski ranjenici, pa i invalidi, koji su stradali u sukobima sa muslimanskim oružanim formacijama. Samo nekoliko mjeseci prije stradanja ovog malog muslimana i liječenja u Beogradu njegovi sunarodnici su razorili i poubijali više desetina Srba u bratunačkim i srebreničkim mjesnim zajednicama Kravica i Skelani. Međutim, to niko nije spominjao", rekao je Ivanišević.
On je naglasio da je Mehmedalija postao predmet posebne pažnje i njege medicinskog osoblja i bezmalo svih pacijenata VMA.
"U izvještaju Klinike za plastičnu hirurgiju VMA od 29. decembra 1993. godine, između ostalog, je zapisano: `Zbog utrošenosti postojećih rezervi ksenografta i sintetičkih zamjenika kože, kao i situacije u kojoj se našla naša zemlja zbog sankcija međunarodne zajednice, bili smo prinuđeni da tražimo dobrovoljne davaoce kože. Javilo se preko 20 dobrovoljnih davalaca kože`", naveo je Ivanišević u pisanoj izjavi Srni.
On je naglasio da je poslije izvršene selekcije uzeta koža od sedam građana Srbije uglavnom sa područja Beograda: Miše Stamenova, Dobrivoja Ilića, Zlatana Šoškića, Aleksanra Đuretića, Nenada Stevanovića, Ratka Šuvaka i Milana Davidovića.
"Medicinski dosije ovog malog muslimanskog pacijenta potpisali su, nadam se da i njihova imena smijem pomenuti, srpski vojni ljekari najvišeg medicinskog ranga: načelnik Odjeljenja za opekotine Klinike za plastičnu hirurgiju i opekotine VMA pukovnik Dragoslav Božinović, načelnik Klinike za plastičnu hirurgiju i opekotine VMA pukovnik Branislav Pantelić", naveo je Ivanišević.
On je naglasio i da je liječenje Mehmedalije Ahmića koštalo je 170.234,10 tadašnjih njemačkih maraka, a troškove je podnijela Jugoslavija, odnosno VMA.
"Poslije uspješnog liječenja dječak se vratio svojoj porodici i svojim sunarodnicima", rekao je Ivanišević.
On kaže da bi volio da Mehmedaliju Ahmića danas neko pronađe i pozabavi se njim.
"Kad svijet već okreće glavu od snimka gdje general Ratko Mladić lično daje obećanje muslimanskim civilima u Srebrenici da će bezbjedno biti prebačeni u Kladanj, možda bi neko kome je stalo do istine trebao da nađe Mehmedaliju i da ga upita je li i on žrtva genocida", istakao je Ivanišević.
