U prilogu se navodi da je osnivač SDA Alija Izetbegović u svojoj Islamskoj deklaraciji iznio stav da "nema mira ni koegzistencije između islamske vjere i neislamskih društvenih i političkih institucija" i da taj stav SDA nikada nije opovrgla niti ublažila.

"Iako SDA pokušava da se SAD i Evropi predstavi kao relativno umjerena, osnovana je kao islamistička, ostala je islamistička, a među njenim glavnim pristalicama su najfundamentalističkiji i najradikalniji islamistički elementi u BiH", navodi se u prilogu.

Cilj stranke je, kako se navodi, potpuna dominacija Bošnjaka i SDA na svakom kvadratnom kilometru BiH.

Vlada Srpske ukazuje da je sin Alije Izetbegovića, Bakir, koji je sada predsjednik SDA, naslijedio ekstremističke stavove svog oca, koji su sve samo ne pacifistički.

"Usvojenom platformom, SDA traži potpuno ukidanje dejtonskog uređenja - uključujući entitete i mehanizme zaštite konstitutivnih naroda - u korist unitarne države u kojoj bi potpuno dominirao samo jedan konstitutivni narod - Bošnjaci", navodi se u prilogu izvještaju.

Podsjeća se da SDA u deklaraciji od 14. septembra 2019. godine poziva na "regionaliziranu državu pod nazivom Republika BiH, sa tri nivoa vlasti - državnim, regionalnim i lokalnim".

"Ovo, naravno, nije ništa drugo nego poziv na ukidanje Republike Srpske i Federcije BiH (FBiH) koje su krucijalni element ustavne strukture BiH koja sprečava dominaciju jedne etničke grupe u BiH, kao i kantona u FBiH, koji su esencijalni u obezbjeđivanju glasa Hrvata u upravi", navodi se u tekstu.

Podsjeća se da je ključan razlog političke krize u FBiH izbor Željka Komšića na mjesto "hrvatskog" člana Predsjedništva BiH na izborima 2018. godine.

"Komšić, koji je izabran gotovo isključivo bošnjačkim glasovima, nominalno je hrvatski političar koji se zalaže za politički program SDA i Bošnjaka, a gotovo da ne uživa nikakvu podršku među Hrvatima", navodi se u prilogu izvještaju.

Ukazuje se da slično tome i način na koji se članovi Doma naroda FBiH biraju omogućava da područja u kojima dominiraju bošnjaci izaberu većinu "srpskih" članova i najmanje jednu trećinu "hrvatskih" članova.

"Odbacivanje svih nastojanja da se dođe do izborne reforme od strane SDA predstavlja namjerno obespravljenje Hrvata i namjerno odbacivanje samih principa koji su u osnovi Dejtonskog sporazuma. Nepopustljivost SDA, koju su članovi međunarodne zajednice prečesto podržavali, dovela je BiH u veoma tešku i neizvjesnu situaciju", navodi se u tekstu.

Ističe se da odbijanje SDA da poštuje podjelu nadležnosti kako je predviđeno Ustavom BiH prijeti da poremeti izbore i izazove potpuni slom zakonodavnog procesa.

Vlada Srpske ukazuje da je Predsjedništvo BiH jedina institucija kojoj je Ustavom povjerena spoljna politika, a da se ministar spoljnih poslova u Savjetu ministara Bisera Turković, umjesto da zastupa spoljnu politiku koju je odobrilo Predsjedništvo, ponaša kao ministar spoljnih poslova SDA.

Podsjeća se da je Turkovićeva prošle godine, bez ovlašćenja Predsjedništva BiH, osudila planove Republike Srpske da, uz pomoć Srbije, izgradi spomenik hiljadama Srba, Roma, Jevreja i drugih koje je fašistički ustaški režim ubio u koncentracionom i logoru smrti Jasenovac tokom Drugog svjetskog rata.

Takođe, kako se navodi, Turkovićeva se prošle godine, i ovaj put bez ovlašćenja, sastala u Teheranu sa tvrdolinijaškim islamističkim predsjednikom Irana, uprkos tome što je opšte poznato da mu se na teret stavlja uloga u masovnim pogubljenjima političkih zatvorenika tokom osamdesetih godina prošlog vijeka.

Dodaje se da i član Predsjedništva BiH Željko Komšić često ignoriše činjenicu da je spoljna politika, prema Ustavu, nadležnost Predsjedništva u punom sastavu.

U prilogu izvještaju Savjetu bezbjednosti UN ukazuje se da SDA, ne zadovoljavajući se time da manipuliše samo glasanjem u BiH, kuje zavjeru da uzurpira i izmanipuliše sam mehanizam izbornih procesa u BiH.

"Protivpravno preuzimanje ključnih pravosudnih funkcija od strane SDA jeste u sklopu težnje za neupitnom dominacijom nad BiH", navodi se u tekstu i dodaje da SDA preuzima kontrolu nad pravosudnim i tužilačkim pozicijama.

Podsjeća se da su u februaru 2021. godine SDA i njeni saveznici uspjeli da imenuju Halila Lagumdžiju na mjestu novog predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) čime se hvalio u intervjuu iz marta 2021. godine Izetbegović.

"U oktobru 2021. godine, bošnjački članovi VSTV-a smijenili su glavnog tužioca BiH Gordanu Tadić, Hrvaticu, na osnovu lažnih navoda o 'nemaru' nakon što se Izetbegović požalio da Tadićeva procesuira previše Bošnjaka. Sve i jedan Srbin i Hrvat u VSTV-u glasali su protiv smjene, ali su ih nadglasali bošnjački članovi", navodi se u izvještaju.

Ističe se da je bošnjačka dominacija u institucijama pravosuđa evidentna i u blagim kaznama koje Sud BiH uporno izriče za ratne zločine koje su počinili Bošnjaci.

"S obzirom na uporne i agresivne postupke SDA na demontaži dejtonske ustavne strukture kako bi stekla dominaciju nad svim funkcijama vlasti u BiH, nastojanje Republike Srpske da povrati neke od ustavnih nadležnosti koje joj pripadaju, a za koje je ranije dogovoreno da se povjere nivou BiH, nije ništa drugo do čin borbe za opstanak, a ne čin secesije", zaključuje se u prilogu izvještaju Vlade Srpske Savjetu bezbjednosti UN.