Kako je Američka ambasada još 2005. godine mogla da kupi zemljište bivše kasarne Maršal Tito u Sarajevu, a kako to Republika Srpska ne može da prodaje svoje zemljište? Vjerovatno zato što u BiH postoje dvostruki aršini, pa neko ima pravo, a neko drugi nema.
I dok se Ustavni sud BiH bavi prodajom zemljišta u Srpskoj, kako je izuzeta imovina za američku ambasadu, to pitanje nikada i nije bilo na dnevnom redu. Isto su se pitali i bivši članovi Komisije za državnu imovinu. Srpski član te komisije Nikola Kovačević za ATV kaže da nije jasno kako je došlo do prodaje zemljišta u Sarajevu, kao što nije jasno ko je bio vlasnik tog zemljišta.
- Ne znam na koji način je Savjet ministara ili ko je već, dobio javnu ispravu da je vlasnik toga. Ako je to bilo uknjiženo na bivši sekretarijat odbrane bivše SFRJ, kako je neko mogao izvaditi valjanu javnu ispravu kao dokaz da je vlasnik, kako bi to pravo vlasništva prenio na nekog drugog - kaže Kovačević.
Istina je da su Savjet ministara i Parlamentarna skupština BiH usvojili odluku o prodaji zemljišta. Nije jasno na osnovu čega je sačinjen ugovor o kupoprodaji.
- Ono što je bitno za ovu transakciju, ja nemam uvid u sam taj ugovor. Ali znam zasigurno da BiH nema materijalni propis o stvarnim pravima. Promet vlasništva se vrši isključivo pravnim poslom, pisanim ugovorom ili sudskom odlukom - dodaje Kovačević.
Prodaja zemljišta nije bila jasna članovima komisije, ali ni srpskim predstavnicima na zajedničkom nivou. O tome se raspravljalo u Parlamentarnoj skupštini BiH još 2005. godine.
- Ovdje se radi samo o tome da li je definisano ono što je državna imovina u BiH, da bi se ona mogla prodavati na ovakav način. Bojim se da će se u dogledno vrijeme pojavljivati na drugim mjestima ovakve stvari koje mogu biti formalno-pravno sporne - ističe Nikola Špirić.
Kupoprodajni ugovor sa Ambasadom SAD-a potpisan je tri mjeseca nakon što je Pedi Еšdaun nametnuo zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom. Nijedna pravosudna institucija nikada se nije bavila ovim pitanjem.
- Ako zabrana raspolaganja državnom imovinom vrijedi za sve, ali pošto su u pitanju pravila, onda za neke vrijedi, za neke ne vrijedi. Kada se američka ambasada preselila iz zgrade kod Vlade FBIH, tražili su od mene, ja sam tada već bio pravobranilac, tražili su da kupe taj dio za jedan dolar. I naravno da sam ja kao pravobranilac BiH smatrao da je to oštećenje - rekao je Mlađen Mandić, bivši pravobranilac BiH.
Pitanjem imovine trebalo je da se bavi Komisija za državnu imovinu. Zajedničkog rješenja nije bilo. U međuvremenu, Ustavni sud BiH donio je niz odluka kojim osporava imovinu Republike Srpske. Posljednji primjer je i prodaja zemljišta na Jahorini.
