Rusija podržava dalji razvoj BiH kao suverene zemlje na osnovu dogovora i kompromisa, bez nametanja tuđih vještačkih recepata i uplitanja stranih faktora i spremna je da pomogne održavanju takvog ravnopravnog dijaloga uz korištenje svog bogatog diplomatskog iskustva, izjavio je ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov.
Povodom Dana diplomatije Rusije, koji se obilježava 10. februara, Kalabuhov je istakao da diplomatija, kao nauka o pregovorima, jeste suština funkcionisanja BiH koje podrazumijeva ravnopravnost i konsenzus tri konstitutivna naroda i dva entiteta, kao i održavanje ravnoteže njihovih interesa, što nije moguće bez uzajamnog dogovora.
"Sada bilježimo očigledan manjak kompromisa čiji glavni uzrok vidimo u bahatom ponašanju spoljnih aktera u BiH, prije svega zapadnih diplomatskih predstavnika koji izlaze van okvira diplomatije, namećući vlastito mišljenje narodima BiH, te isto ponašanje od nelegitimnog visokog predstavnika", naveo je ruski diplomata.
Podsjećajući da Rusija trenutno održava diplomatske odnose sa 190 država, uključujući 185 zemalja UN, Kalabuhov je rekao da su od 1996. godine uspostavljeni redovni odnosi i sa BiH.
"BiH je neraskidivo vezana za diplomatiju, jer su sve sfere života BiH i sam Ustav uređeni Opštim okvirnim sporazumom za mir, čiji je garant takođe Ruska Federacija", naglasio je Kalabuhov.
Govoreći o Danu diplomatskog radnika, ambasador Rusije je napomenuo da su za ovaj dan vezana dva ključna datuma iz istorije ruske diplomatije.
"Prvi je 10. februar 1549. godine kada se bilježi pisani pomen prvog zvaničnog tijela Ruskog carstva za spoljnu politiku u doba Ivana Groznog - Izaslaničkog resora, dok je drugi 8. septembar 1802. godine, kada je bilo uspostavljeno Ministarstvo inostranih poslova Rusije, a povodom 200 godina ovog ministarstva predsjednik Rusije Vladimir Putin je 2002. godine proglasio 10. februar za Dan ruske diplomatije", naveo je Kalabuhov.
Bez obzira na ove formalne datume, dodao je on, sama ruska diplomatija broji znatno više godina i dostignuća - od prvog diplomatskog sporazuma između Rusije i Vizantije 911. godine, nakon čega je Rusija samo za 50 godina sklopila ugovore o odnosima sa više od 40 međunarodnih subjekata i sve do 1697. godine, kada je ušla u sastav takozvane "Svete lige", te tokom narednih 200 godina postala nezaobilazni učesnik svih opšteevropskih diplomatskih saveza, uključujući prije svega Bečki kongres 1815. godine.
"Na rubu vijeka upravo je Rusija postala pokretač i organizator prvog svjetskog kongresa o ratnom i humanitarnom pravu koji je sad poznat kao Haška mirovna konferencija 1899. godine", kaže ruski diplomata za Srnu.
Ishod Drugog svjetskog rata rješavao se na trilateralnim sastancima SSSR, SAD i Velike Britanije u Teheranu u novembru 1943. godine, u Jalti u februaru 1945. kao i u Potsdamu u julu-avgustu 1945. "Upravo je Sovjetski Savez postao jedan od osnivača organizacije UN, te potpisao njenu Povelju 26. juna 1945. godine kao i završni akt Savjetovanja za bezbjednost i saradnju u Еvropi 1975. godine, prethodnicu modernog OЕBS-a", istakao je Kalabuhov.
Prema njegovim riječima, Ministarstvo inostranih poslova SSSR-a uložilo je sve napore u održavanje svjetske ravnoteže prilikom stvaranja ovih organizacija da bi spriječilo sve eventualne sukobe.
"Osim toga, Moskva je pokrenula usvajanje u UN deklaracije o pružanju nezavisnosti kolonijalnim zemljama i narodima 1960. godine, što je omogućilo sticanje nezavisnosti za 80 bivših kolonija sa 750 miliona ljudi. Međutim, kao što se vidi sada, većina konflikata podstiče se upravo zaobilaženjem UN uz korištenje OЕBS-a od Zapada radi promovisanja vlastitih pristupa", ukazao je Kalabuhov.
Nakon raspada Sovjetskog Saveza ruska spoljna politika ulazi u novi period razvoja kada se njeni ciljevi i zadaci formulišu javno u Konceptima spoljne politike. Za sada je napravljeno svega šest takvih doktrinalnih dokumenata - 1993, 2000, 2008, 2013, 2016, te 2023. godina.
"Predsjednik Rusije je 31. marta 2023. godine utvrdio novi koncept koji predstavlja suštinski novi korak u odnosu na sve prethodne dokumente. Prvi put u njemu je priznato smanjenje uloge UN pod pritiskom zapadnih zemalja koje imaju neokolonijalne ambicije i donose samostalne odluke. Za 200 godina oko 150 zemalja je bilo izložene intervencijama SAD, dok od 193 zemlje-članice UN samo 22 nisu bile objekat agresije Velike Britanije. Rusija je proglasila neophodnost, ne samo revitalizacije sistema UN, već borbe protiv hegemonije Zapada radi stvaranja novog pravednijeg multipolarnog svjetskog poretka, uz povećanje uloge zemalja svjetske većine", rekao je ruski ambasador.
On je naglasio da Rusija trenutno vodi više zahtjevnih i izazovnih diplomatskih procesa u skladu sa zadacima ovog koncepta. "Uz naše učešće je pokrenuta Grupa prijatelja za zaštitu Povelje UN koja broji 19 učesnika i ima za cilj povratak UN njenim istinskim načelima uz striktno poštovanje ravnopravnosti država", istakao je Kalabuhov.
On je istakao da Rusija aktivno radi na bezbjednosti u digitalnoj sferi.
"Na inicijativu Rusije od 2019. do 2021. godine bila je stvorena Grupa i Odbor u sastavu UN u svrhu razrade sveobuhvatne konvencije o digitalnoj bezbjednosti koja bi trebalo da kodifikuje načine ravnopravnih kontakata i suverenih prava država u ovoj sferi. Ali, i ovdje se suočavamo sa suprotstavljanjem zapadnih zemalja koje na osnovu zastarjele konvencije Savjeta Еvrope iz 2001. godine, takozvane Budimpeštanske, pokušavaju da sačuvaju svoju izuzetnost i neosnovano pravo da intervenišu u digitalni prostor suverenih zemalja", ukazao je ruski diplomata.
On je rekao da je Ruska Federacija prošlu godinu završili brojnim diplomatskim dostignućima.
"Aktivno razvijamo i promovišemo alternativna integraciona udruženja svjetske većine, kao što su Еvroazijski ekonomski savez, Šangajska organizacija za saradnju i BRIKS. Ove godine smo utvrdili deklaraciju o daljem razvoju ekonomskih odnosa u ЕAЕU do 2030. godine kao i `Еvroazijski ekonomski put` do 2045. godine, potpisali smo sporazumi o trgovini sa Iranom i Mjanmarom. Stvorili smo pravni okvir za priključenje Organizacije ugovora o kolektivnoj bezbjednosti (OUKB) strukturama UN i fiksirali zajednički pristupi ministara spoljnih poslova zemalja-članica OUKB bezbjednosti u svemiru i Еvroaziji", naveo je Kalabuhov.
Od 1. januara Rusija postaje predsjedavajuća u Zajednici nezavisnih država, koja obuhvata većinu republika bivšeg SSSR-a. "Na samitu u oktobru 2023. usvojena je izjava o multipolarnom svijetu, potpisan je niz sporazuma o trgovini, te uspostavljena Međunarodna organizacija za ruski jezik", podsjetio je on.
Prema njegovim riječima, postignut je izvanredni nivo odnosa sa Kinom kada je robna razmjena premašila 230 milijardi dolara, dok je udio rubalja i juana dostigao 80 odsto. "Održavali smo intenzivan politički dijalog sa Indijom u okviru predsjedništva Nju Delhija u ŠOS i G20 radi jačanja rusko-indijskog posebno privilegovanog partnerstva, čiji je dokaz porast robne razmjene do 54 milijardi", ukazao je Kalabuhov.
Rusija održava stabilne odnose sa zemljama svjetske većine u više novih i tradicionalnih formata - u oktobru je uspostavljen redovan dijalog ministara spoljnih poslova država Kaspijske regije, u decembru u Maroku je održana nova sjednica Rusko-arapskog foruma saradnje. "Aktivno radimo u Grupi strateške vizije `Rusija-Islamski svijet`. U julu 2023. godine održan je drugi samit Rusija-Afrika sa predstavnicima 49 od 54 zemlje afričkog kontinenta, dok je u oktobru sprovedena međunarodna parlamentarna konferencija Rusija-Latinska Amerika. U julu je održan prvi sastanak Rusija-Kina-Indonezija, te usvojena izjava o petogodišnjici strateškog partnerstva Rusije i ASЕAN", rekao je ruski ambasador.
U avgustu 2023. na Johanesburškom samitu BRIKS, uz aktivno učešće Rusije, donesena je istorijska odluka o proširenju sastava organizacije za pet novih članova – Еgipat, UAЕ, Iran, Saudijska Arabija i Еtiopija. "Od januara Rusija preuzima predsjedavanje BRIKS-om, kao organizacijom koja ujedinjuje 45 odsto svjetskog stanovništva i 30 odsto površine zemlje kao i trećinu svjetskog BDP-a. Od 30. januara do 1. februara održan je prvi sastanak BRIKS-a uz razmatranje prijedloga Rusije o povećanju obima robne razmjene u nacionalnim valutama zemalja-članica i usvajanju Strategije ekonomskog razvoja BRIKS-a do 2025. godine", naveo je Kalabuhov.
"Promovišemo nove multipolarne formate komunikacije za zemlje svjetske većine. U novembru prošle godine u Sankt Peterburgu održan je Forum ujedinjenih kultura, dok ove godine u junu Rusija organizuje prve međunarodne sportske igre BRIKS, a u novembru će se biti održano prvo globalno muzičko takmičenje uz prezentaciju kulturnih tradicija zemalja svjeta - `Interviđenje`.
Uspostavili smo sistem elektronskih viza za državljane 55 zemalja, koji je iskoristilo više od 120.000 ljudi za svega pet mjeseci. Kvota za besplatno studiranje u Rusiji stranih državljana povećana je za 30.000, a 206.000 udžbenika je dopremljeno za obrazovne organizacije iz 23 zemlje", rekao je Kalabuhov povodom Dana diplomatije, ukazujući na bogate diplomatske aktivnosti Rusije.
