Ambasador Rusije u BiH

Kalabuhov: "Najslobodnije i najšire tumačenje "Bonskih ovlašćenja" ne dozvoljava nametanje zakona"

  • Izvor: ATV
  • 15.09.2021. 21:40

Ambasador Rusije u BiH Igor Kalabuhov kaže za ATV da čak i najslobodnije i najšire tumačenje „Bonskih ovlašćenja“, ne dozvoljava da se donose mjere koje se tiču zakonodavstva, odnoseći se na nametanje zakona Valentina Incka.

"Situacija je složena zbog toga što se poslije potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma stvorila komplikovana pravna praksa. Što se tiče međunarodnog prisustva u Bosni i Hercegovini u vidu se ima mirovni sporazum, u čijem je prilogu i Ustav Bosne i Hercegovine, odluke Savjeta za sprovođenje mirovnog sporazuma, odluke Upravnog odbora i cijeli problem se nalazi u interpretaciji. Naš stav je, naprimjer, da su „Bonska ovlašćenja“ zastario mehanizam, instrument koji ne treba da se upotrebljava u suverenoj državi. Nažalost, naši zapadni partneri tumače situaciju u tom smislu da su „Bonska ovlašćenja“ univerzalno sredstvo koje može upotrebljavati visoki predstavnik. Ali čak i najslobodnije i najšire tumačenje „Bonskih ovlašćenja“, po nama, ne dozvoljava da se donose mjere koje se tiču zakonodavstva. To je posao za odgovorajuće institucije Bosne i Hercegovine i drugi razlog zbog kojeg mi se čini da je odluka Valentina Incka bila pogrešna, jeste da ona nije bila motivisana interesima izbalansiranog pristupa, nego nekim drugim interesima, među njima ja sumnjam i na neke moralne interese samog gospodina Incka, ali dužnost visokog predstavnika je prije svega u tome, njena moć je u tome, da on treba da ima izbalansiran karakakter i da odražava usaglašene stavove konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini, građana Bosne i Hercegovine. Način na koji je on upotrijebio „Bonska ovlašćenja“ je neosnovan i, kako smo već ukazali, doveo je do krize, ne samo u Bosni i Hercegovini, već i u cijelom balkanskom regionu", kaže Halabukov.

Komentarišući dolazak Kristijana Šmita u BiH, Kalabuhov ponavlja da Šmit nema legitimitet.

"Već sam govorio o praksi koja se stvarala, tu je i imenovanje visokog predstavnika. Po nama, cijela procedura se, ako bismo je opisivali dvjema riječima, svodi na to da Upravni odbor bira visokog predstavnika, a Savjet bezbjednosti UN-a ga odobrava ili potvrđuje. Čak sam gledao i u rezolucijama Savjeta Evrope tog perioda, kada je Bosna i Hercegovina primana u sastav te međuanarode organizacije, Rezolucija 234 u tački pet upravo propisuje ovu proceduru imenovanja visokog predstavnika. Upravo zbog toga Ruska Federacija smatra da neophodnog međunarodnog pravnog legitimiteta gospodin Šmit nema", kaže Kalabuhov.

On smatra da legitimitet Šmita ne postoji iz dva razloga: zbog odsustva konsenzusa Rusije u Upravnom odbora i zbog toga što njegova kandidatura nije bila odobrena u Savjetu bezbjednosti.

"A zašto je doputovao? Ja mislim da naše zapadne kolege polaze od toga da u Bosni i Hercegovini treba da se riješe neka pitanja, upravo za to postoji i koristiće se visoki predstavnik i njegov aparat, iako u suštini, po nama, glavna uloga visokog predstavnika nije u obezbjeđivanju kretanja Bosne i Hercegovine ka evropskim institucijama, o čemu mi neprestano govorimo, to je zadatak čelnika delegacija Evropske Unije, to je zadatak odgovarajućih struktura i organa Bosne i Hercegovine. Glavni zadatak visokog predstavnika je realizacija Dejtonskog mirovnog sporazuma i, po nama, visoki predstavnik ne treba da obezbijedi ulazak Bosne i Hercegovine, recimo, u Evropsku Uniju, nego on treba prvenstveno da riješi egzistencijalno pitanje, uspostavljanja povjerenja, strpljenja, mira u Bosni i Hercegovini, na osnovu čega će sami građani Bosne i Hercegovine određivati svoje spoljnopolitičke prioritete", kaže Kalabuhov.


Tagovi: