Savjet za sprovođenje mira u BiH (PIK) nije Dejtonska kategorija i nema pravnog ovlašćenja da imenuje novog visokog predstavnika, rekao je Srni profesor ustavnog prava Siniša Karan.
Karan je istakao da Kristijan Šmit nije izabran u skladu sa Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji je jedini izvor legitimnog mandata visokog predstavnika, te samim tim nema ovlašćenja za obavljanje ove dužnosti.
"Upravni odbor PIK-a nema ovlašćenje da imenuje visoke predstavnike bez odobrenja Savjeta bezbjednosti UN, a takozvana odluka Upravnog odbora PIK-a o imenovanju novog visokog predstavnika je akt bez pravnog dejstva", naveo je Karan komentarišući zajedničku izjavu ambasadora PIK-a u kojoj daju podršku Šmitu i tvrde da je generalni sekretar UN Antonio Guteres potvrdio da je UO PIK-a nadležan za imenovanje visokog predstavnika.
Karan ukazuje da PIK nije ništa drugo nego ad hok skup zemalja bez pravnog ovlašćenja, te da Savjet bezbjednosti UN nije ovlastio ni ad hok Upravni odbor PIK-a da imenuje novog visokog predstavnika, niti je odobrio ili ratifikovao Šmitovo imenovanje, niti je o tome donesena odgovarajuća rezolucija Savjeta bezbjedbosti, kao što saglasnost nije dala ni Republika Srpska kao strana potpisnica Aneksa 10.
"PIK nema nikakvo ovlašćenje da visokom predstavniku daje ovlašćenja izvan mandata iz Aneksa 10, niti je Savjet bezbjednosti UN instituciji visokog predstavnika dao bilo kakva dodatna ovlašćenja", istakao je Karan.
Poštovanje Dejtonskog sporazuma ključni je element poštovanja vladavine prava, što je predviđeno Članom 1, tačka 2 Ustava BiH, ističe Karan i dodaje da nijedna institucija ni pravni ni politički subjekat ne mogu biti iznad zakona, ustava, sudskih i političkih odluka, a posebno ne iznad odluka donesenih demokratskim procedurama u organima državne vlasti, posebno organa predstavničke, narodne demokratije u kojima se usvajaju zakoni.
"I po ko zna koji put ponovićemo da su samo do 2009. godine visoki predstavnici proglasili 105 amandmana na ustave entiteta, donijeli više od 800 odluka, više od 300 propisa i izvršili oko 500 smjena (vansudske kazne bez ikakvog procesa ili mogućnosti žalbe), a da za to nisu imali nikakvo uporište u Dejtonskom sporazumu, niti u međunarodnom pravu", naveo je Karan.
Prema njegovim riječima, ovakvim radom visoki predstavnik postao je najvažniji neustavni ustavotvorac i nezakoniti zakonodavac u BiH.
"Djelujući kao ustavotvorna i zakonodavna vlast visoki predstavnik je vršio reviziju Ustava BiH, poremetivši Ustavom utvrđenu i jasno određenu konfederalno-federalnu ravnotežu između konstitutivnih naroda, entiteta i BiH s ciljem jačanja tendencija za centralizacijom i unitarizacijom BiH kroz majorizaciju", istakao je Karan.
Karan je ukazao da je BiH sa visokim predstavnikom postala nesuverena, neefikasna, kvazidržava, protektorat modernog doba, istovremeno kršeći ljudska prava i slobode konstitutivnih naroda i građana.
