"Samo dajemo značaj nečemu što bi trebalo naprosto ignorisati. Ne objaviti u Službenom glasniku Republike Srpske! Ne informisati u medijima! Ne komentarisati u političkim istupima! Ne vraćati se milion puta na iste teme! Ponašati se kao da se ništa nije dogodilo. Ne gubiti vrijeme i energiju, nego raditi ono što smo odlučili", smatra Kecmanović.

On kao dobar primjer pametnog reagovanja ističe odnos prema 9. januaru datumu kada Srpska obilježava Dan Republike.

"Ustavni sud je odlučio da je neustavan, a Srpska i dalje slavi rođendan 9. januara. Uostalom, da su Srbi 1992. pitali Ustavni sud u Sarajevu i 'međunarodnu zajednicu', Srpska ne bi bila ni stvorena. Da ih pitamo sada, 2022. godine, presuda bi bila da mora da se samoukine", navodi Kecmanović.

On ocjenjuje da bi Republika Srpska trebalo nešto da promijeni u svom ponašanju prema političkom Sarajevu i takozvanoj međunarodnoj zajednici.

"Mi konstatujemo da Kristijan Šmit nije visoki predstavnik UN u BiH jer nije prošao odgovarajuću proceduru u Savjetu bezbjednosti. A onda, ipak, komentarišemo njegove izvještaje, izjave i istupe iako nas uopšte ne bi trebalo da se tiče šta misli i radi 'jedan njemački turista'. Na taj način mi mu i ne htijući dajemo politički značaj koji mu ne pripada, a ne bismo trebali ni zbog Rusije i Kine čijim negativnim glasovima nije izabran", navodi Kecmanović.

On smatra da zbog prihvatanja rasprave sa muslimanskim Sarajevom, predstavnicima EU, SAD, Velike Britanije i NATO povodom donošenja u Narodnoj skupštini Republike Srpske rezolucije o vraćanju otetih dejtonskih entitetskih nadležnosti "ispada da ni mi sami nismo sigurni u ustavnost i zakonitost naše rezolucije i njenu zasnovanost na Dejtonskom sporazumu".

"Pružimo im priliku da polemišu, zanovjetaju, izmišljaju, obmanjuju, umjesto da im kažemo: `Pismeni ste, pa pročitajte šta piše u dokumentima koje ste sami napisali, potpisali i garantovali`. I tačka!", naglašava Kecmanović.

On smatra da je isto i sa posljednjom odlukom Ustavnog suda BiH odnosno sa inostranim sudijama koje "drže kontrolni paket" za donošenje odluka i nikada nisu propustili da "presude u korist Bošnjaka".

"Potvrdilo se to desetinu puta i nije potrebno da se ponovi još stotinu puta. Inostrane sudije su zamjena za visokog predstavnika i bonska ovlašćenja, a pod krinkom politički nezavisnog domaćeg pravosuđa. Najzad, stranci su Dejtonskim sporazumom predviđeni kao privremeno rješenje i oročeni na deset godina, pa im je vrijeme upotrebe isteklo. I šta o tome ima da se ubjeđujemo", ističe Kecmanović.

Ustavni sud BiH utvrdio je u četvrtak, 26. maja, da pojedine odredbe akata Narodne skupštine Republike Srpske koje je osporilo 15 poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH nisu u skladu sa Ustavom BiH, zbog čega ih je ukinuo.

Odlučujući o zahtjevu 15 članova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za rješavanje spora između BiH i Republike Srpske, Ustavni sud BiH utvrdio je da postoji spor u vezi s donošenjem osporenih odredaba deklaracije i zaključaka Narodne skupštine Republike Srpske o vraćanju prenesenih nadležnosti sa BiH na Srpsku u oblasti pravosuđa, odbrane i bezbjednosti, indirektnog oporezivanja i drugih pitanja.