Sudija Suda BiH Jasmina Ćosić Dedović, koja je bila sudija za prethodni postupak u slučaju protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i direktora Službenog glasnika Republike Srpske Miloša Lukića, ima dugu istoriju pristrasnog i ostrašćenog djelovanja u toj instituciji, a bila je i dio svojevrsnog diplomatskog skandala kada ju je tadašnja ministarka inostranih poslova Bisera Turković pokušala postaviti u Međunarodni krivični sud u Hagu, piše portal Banjaluka net.
Kada je otkriveno da će upravo Ćosić Dedovićeva biti sudija u prethodnom postupku, javnost je upoznata s činjenicom da je ona bila u timu odbrane ratnog komandantna tzv. Armije BiH Nasera Orića. Međutim, ona je u žižu javnosti došla 2020. godine kada je predložena kao kandidat za sudiju Međunarodnog krivičnog suda BiH.
Cijeli ovaj proces pratio je niz kontroverzi u režiji tadašnje ministarke Bisere Turković. Naime, ona je bila favorit Turkovićeve koja je, uz saglasnost Visokog sudskog i tužilačkog savjeta, njeno ime poslala na potvrdu Predsjedništvu BiH (u kojem je tada sjedio kao srpski član Milorad Dodik), ali taj prijedlog ne dobija saglasnost upravo Dodika. On je tada rekao da je prijedlog "apsolutno neprihvatljiv, te da predstavlja omalovažavanje ne samo BiH, nego i samog ovog suda".
- Uvjeren sam da je na takvo mjesto potrebno predložiti kandidata s visokim moralnim i profesionalnim kvalitetima, koji je, između ostalog, nepristrasan i etičan, a što nikako ne može biti osoba koja je bila dio tima ratnog zločinca Nasera Orića. Zato još jednom naglašavam da je ovakvim prijedlogom uvrijeđen cijeli srpski narod, Republika Srpska, BiH, ali i Međunarodni krivični sud u Hagu - naveo je Dodik u pismu upućenom Turkovićevoj i Visokom sudskom i tužilačkom savjetu.
Dodik je naveo da je Ćosić Dedović "bila ne samo dio odbrane zločinca Orića, već je učestvovala i u donošenju sramne presude u kojoj je zločinac Sakib Halilović oslobođen po komandnoj odgovornosti za monstruozno ubistvo nevinog dvanaestogodišnjeg dječaka Slobodana Stojanovića".
Turkovićeva zaobišla sve procedure
Ali tada na scenu stupa Turkovićeva, koja zaobilazi sve procedure i Skupštini država članica MKS šalje kandidaturu Ćosić Dedović i počinje za nju da lobira, piše Banjaluka net.
Ministarka u decembru 2020. godine u službenoj prepisci od tadašnjeg ministra inostranih poslova Turske Mevluta Čavušoglua traži da Turska preuzme lobiranje za imenovanje Ćosić Dedović u tu važnu međunarodnu instituciju.
U to pismo uvid je imao Glas Srpske, a sagovornici tog lista tada su kazali da "Turkovićeva u ovom slučaju koristi sva paradiplomatska sredstva jer Bošnjaci imaju poseban interes da Dedovićeva bude imenovana".
- Ovakvo ponašanje Bisere Turković predstavlja još jedan skandal i antiustavno djelovanje njenog ministarstva, a ovakvi postupci naišli su na negativne reakcije diplomata drugih država i svi su iznenađeni da se jedan ministar ovako ponaša - istakao je izvor lista tada.
I pored upozorenja, Turkovićeva nije odustala od svog nauma, a činilo se da je lobiranje dalo rezultat.
Ona je na relevantnim međunarodnim adresama predstavljena kao profesionalac, jedan od rijetkih nekorumpiranih sudija Suda BiH i prema prvim informacijama ta priča je prošla. Međutim, vremenom počinje da se otkriva pozadina njenog imenovanja, ali i detalji iz njene biografije.
"Subjektivna, ostrašćena, gura svoj stav do kraja"
Jedan od onih koji je ukazao na njeno djelovanje je i advokat Miodrag Stojanović, koji je Glasu Srpske otkrio da Ćosić Dedovićevu poznaje još iz vremena kada je bila u timu tužilaštva u predmetu protiv generala Ratka Mladića.
- Meni, odnosno mojim branjenicima, nije sudila, samo je jednom postupala kao sudija za prethodni postupak. Ja, lično nemam neprijatna iskustva. Međutim, moje kolege koje rade u predmetima gdje je ona predsjednik ili član vijeća su ogorčeni na nju, smatrajući je vrlo subjektivnom, ostrašćenom, sudijom koja ima svoj stav i taj stav otvoreno, ne poštujući ništa u pogledu prijedloga odbrane, gura do kraja. I svi su s pažnjom pratili ovo što se dešava u vezi s njenim izborom - rekao je Stojanović.
On je tada rekao da njena karijera dovodi u poziciju da se razmišlja da li je ona uopšte objektivna u svojoj početnoj poziciji.
- Ovo govorim zato što je ona bila u timu tužilaštva u predmetu protiv generala Mladića i mogla je da pristupi mnogim dokumentima. Druga dimenzija je i upornost Bisere Turković i tog političkog establišmenta. Time je ovo preraslo u jedno političko pitanje, a onda je samim tim pod znakom pitanja i kvalitet kandidatkinje - istakao je Stojanović.
Nije dobila podršku
Ipak, krajem decembra 2020. godine Ćosić Dedović nije dobila potrebnu podršku Skupštine članica MKS. Ona je u petom krugu glasanja dobila svega dva glasa, nakon čega je odustala od kandidature.
Brojni pravnici su tada ukazivali na kršenje procedura i političku pozadinu same kandidature, o čemu su mediji u Republici Srpskoj izvještavali, a što je u konačnici i dalo rezultata da Jasmina Ćosić Dedović ne bude imenovana u ovu međunarodnu pravosudnu instituciju. To je tada okarakterisano kao poraz SDA i političkog Sarajeva, a Ćosić Dedović ostala je sudija Suda BiH u Odjeljenju za ratne zločine.
