Na to pitanje možda najbolji odgovor daje njen ratni staž od 576 dana u tzv. Armiji BiH. Odgovore daje i njena pozicija pomoćnika komandanta za pravne poslove u 45. Brdskoj brigadi iz Neretvice.

"Dosije" je u posjedu dokumenta koji to i dokazuje. 

"Dosije" je u posjedu dokumenata u slučaju ratnog zločinca Еsada Landže, koji je mučio Srbe u logoru Čelebići u Konjicu. Dok je radila kao sudija Okružnog vojnog suda u Mostaru, odjeljenje Konjic, ispitivala ga je Sena Uzunović.

Nije bilo kazne od Uzunovićeve, pa je Landžo osuđen u Haškom tribunalu. 

Ko je Sena Uzunović, dobro znaju i Srbi iz Konjica. Propustila je svaku priliku za pravdu nad srpskim žrtvama. Čak i za nevino stradalu djecu.

O Seni Uzunović govori i predmet Dobrovoljačka ulica. Dok je radila kao tužilac, sabotirala je procesuiranje odgovornih za ubistva i mučenja pripadnika JNA tokom dogovorenog mirnog povlačenja iz Sarajeva 1992. godine. 

Uzunovićeva dobro poznata VSTS-u

Ko sudi u Sudu BiH dobro znaju i u Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH. Da Sena Uzunović i sa takvom prošlošću može da sudi, procijenila je Nezavisna pravosudna komisija koju je formirao PIK. 

- U odnosu na imenovanje sudije Uzunović na poziciju nosioca pravosudne funkcije nakon izvršene reforme pravosuđa i uspostavljanja VSTS-a 2004. godine, ističemo da je sve relevantne činjenice o tadašnjim sudijama i tužiocima, odnosno kandidatima, provjerila Nezavisna pravosudna komisija koja je formirana odlukom Savjeta za implementaciju mira u BiH i visokog predstavnika, te je uspostavljena 2001. sa zadatkom da vodi i koordinira reforme pravosuđa, pa tako i u odnosu na Uzunovićevu - kažu iz VSTS-a.

Priznanje VSTS-a BiH gotovo je nevjerovatno. Nevjerovatna zato nije činjenica da je zeleno svjetlo Uzunovićevoj dala komisija koju je imenovao sporni Savjet za implementaciju Mira u BiH. 

- Ovaj odgovor je krajnje skandalozan i opet potvrđuje da pravosuđe BiH, odnosno ogradiću se, da u Sudu i Tužilaštvu BiH koji su nametnuti apsolutno ne vlada demokratija, ne primjenjuju se zakoni već sila jačeg, u ovom trenutku moćnijeg. Da li je to neki od ambasadora ili više ambasada, vrijeme će pokazati. Ali, ponovo dokaz da sve one sumnje koje smo iznosili su osnovane. I samo ću reći da se zahvaljujem predstavnicima VSTS-a koji su ovako iskren odgovor dali. Moram reći da je ovo zaista i da je ovo jedna svijetla tačka u svom ovom haosu na koji nailazimo u pravosuđu BiH - kaže Sanja Vulić, šef Kluba poslanika SNSD-a u PD PS BiH.

Pozicija sudije kao da je nagrada za nepravdu prema Srbima. Kako je moguće da takav sudija i dalje sudi, pitaju se Srbi iz Konjica. Oni koji su izgubili svoje najmilije, nemaju povjerenja u Sud u kojem sjedi Sena Uzunović. Ista ona koja je zažmirila na strašan zločin nad porodicom Golubović gdje su pripadnici tzv. Armije BiH ubili dječake Petra i Pavla i njihove roditelje, samo zato što su bili Srbi. 

- Samim tim saznanjem da je ona bila vojni sudija u Konjicu u periodu od 1993. do 1996. godine, periodu kada je u Konjicu počinjen ogroman ratni zločin. Da je skoro 200 ljudi ubijeno i da mnogi od ratnih zločinaca nisu procesuirani. Porodica Golubović, recimo minimalne kazne za ubistvo Đure, Vlaste, Petra i Pavla Golubovića djece od pet i sedam godina. Za Blace koje su potpuno sravnjene sa zemljom, koje su starice koje su bile tu koje su ubijene koje su spaljene, zločini za koje nikada niko nije odgovarao. Smatramo da je gospođa ili gospođica Sena Uzunović trebala da se bavi tim stvarima, ogromnim zločinima počinjenim u Konjicu i da sada joj nije kasno. Jer ratni zločin ne zastarijeva i da bi bio njen moralni čin da podnese ostavku na ovu farsu suđenja što je sada preuzela da vodi u kojem je jedini cilj derogiranje Republike Srpske - kaže Zoran Pologoš.

- Sportska dvorana u Konjicu gdje je poginulo 13 ljudi, za to nikada niko nije procesuiran. Ubijeni su mi stric i strina i nikada nisu nađeni. Tako da je to strašno da nikada niko poslije 30 godina nije odgovarao, da se o tome ćuti. Izgleda da u ovom ratu samo su Srbi ratni zločinci, a ova druga strana niko ništa, nažalost. Čuo sam za tu dotičnu gospođu koja je u tom periodu bila u Konjicu tako da je ona trebalo da vodi računa o tome, a ne da ovamo pravi neku farsu protiv Republike Srpske i stvari koje možda neko drugi treba da vodi, a ne ona - rekao je Slavko Ninković.

Intrigantna prošlost

Intrigantna prošlost sudije Uzunović i više je nego dovoljna da u pravednost bilo kakvog suđenja u kojem ona ima posljednju riječ,  ne vjeruje niko u Republici Srpskoj. 

- Nalazi se u registru bivših pripadnika tzv. Armije BiH. Sena Uzunović je bila pripadnik 45. Brdske brigade. Nakon toga, 1993. imenovana je za sudiju u Mostaru, odsjek Konjic, a poslije toga kao kadar SDA bila je i pomoćnik ministra. Upravo baš tako kao kadar SDA došla je na mjesto tužioca Tužilaštva BiH. Međutim, ono što je jako interesantno je pomenuti da je Tužilaštvo BiH, odnosno tadašnji postupajući strani tužilac Džud Romano 2012. godine odbacio prijavu koja se donosila na procesuiranje zločina u Dobrovoljačkoj. Nakon toga Tužilaštvo BiH formiralo je jednu komisiju koja se upravo trebala baviti ovim navodima i procijeniti šta dalje sa predmetom. Sena Uzunović je bila jedna od tužilaca koja je insistirala da se ovaj predmet odbaci da se on ne procesuira jer se prema njenim riječima uopšte nije radilo o ratnom zločinu. Iako smo svi svjesni na koji način su masakrirani i ubijani bivši pripadnici JNA prilikom izlaska iz Sarajeva. Da postoji neprofesionalnost evidentno je i iz činjenice da je 2021. godine Sena Uzunović bila jedan od 14 tužilaca Tužilaštva BiH koji su tada podnijeli prijavu tadašnjoj glavnoj tužiteljki Gordani Tadić, a sve u cilju procesuiranja Milorada Dodika - kaže Viktor Nuždić, v.d. direktora Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženja nestalih lica.

- Ona je jedna od rijetkih žena koja je u toku rata bila pomoćnik komandanta. Dakle, najviši komandni kadar u jednoj od brigada tadašnje tzv. Armije BiH i u toj ulozi obavljala je različite poslove. Vidjeli smo tada čak i različita saslušanja zarobljenih pripadnika srpske vojske i civila. I tu se po svemu onome što nam je dostupno, nije se baš proslavila. Odnosno, nije radila svoj posao onako kako je trebalo. Vršila je pritisak nad srpskim zarobljenicima. A s druge  strane nije ništa učinila da procesuira one koji su počinili zarobljavanja. Ne samo zarobljavanja nego i druga djela koja su suprotna svim konvencijama i pravilima ratovanja - smatra Slobodan Župljanin, predsjednik organizacije Starješina Vojske Republike Srpske.

Politička karijera u SDA

Uzunovićeva se može pohvaliti i političkom karijerom u SDA. Političke funkcije obavljala je u Federalnom ministarstvu finansija. Sa ratnom i političkom prošlošću postala je sudija koji sudi zvaničnicima Srpske. 

- Koliko sam ja upoznat sa biografijom, ona je bila na određenim pozicijama za koje znamo da su političke. Mislim da ona ne bi trebalo da postupa u ovom Sudu jer je očigledno zašto je ona postavljena i šta je cilj da ona dalje provodi. Ako je ona bila bivši zamjenik ministra finansija, i tu se treba postaviti pitanje kako pravnik da bude u nekom ekonomskom sektoru postavljen, ali opet kažem vjerovatno je bila visoko pozicionirana stranački i koju je stranka uspjela da pozicionira na takve funkcije - kaže Lazar Stjepanović, pravni predstavnik Republike Srpske.

- To su oprobani kadrovi kada je riječ o progonjenju Srba. Znate, u Sudu BiH možete odlično da napredujete ukoliko osudite što više Srba na što više godina zatvora. I ona se dokazala kao izuzetan kadar. I ovo je vjerovatno kruna njene karijere da progoni legitimno i legalno izabranog predsjednika za nepostojeće krivično djelo protiv čovjeka koji se lažno predstavlja - poručio je Marko Romić, savjetnik predsjednika Republike Srpske.

- Došla je osoba koja ima ozbiljnu ratnu prošlost, koja je prema našim informacijama bila pomoćnik komandanta Pete Brdske brigade, žena koja je bila u vojnom tužilaštvu za vrijeme rata, oslobodila određene ljude, naravno Bošnjake, koji su poslije toga osuđeni u Haškom tribunalu - izjavio je Željko Budimir, ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje.

Seni Uzunović ne vjeruju ni borci a ni udruženja proistekla iz odbrambeno-otadžbinskog rata. Nepravdu za zločine u Konjicu, ali i opstrukcije u slučaju Dobrovoljačka ulice, niko ne može da oprosti. 

- Ona je bila jedan od glavnih aktera procesuiranja u predmetu Dobrovoljačka ulica gdje su nastradali srpski vojnici. Čak da je i centar čini mi se 2017. godine, smatrajući nju i druga lica sa ratnom prošlošću da ne mogu biti objektivni koji se vode u postupcima protiv Srba za navodno počinjene ratne zločine da se to preispita i tražili su da se ti lju eliminišu da ne mogu da obavljaju tako visoke funkcije u Sudu i Tužilaštvu BiH. Međutim niko o tome nije vodio računa - naglašava Radan Ostojić, predsjednik BORS-a.

- Sigurno je da se nikako nije smjelo dozvoliti da neko ko je u toku rata obavljao takvu poziciju u jednom malom Konjicu u kojem su stradali Srbi, obavlja takvu funkciju. Taj neko ko se bavio tim poslovima, taj neko ko je imao i ko je učestvovao u ratnim jedinicama sigurno nije mogao biti izabran za poziciju koju u ovom momentu obavlja - rekla je Isidora Graorac, predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila.

O Seni Uzunović, mediji iz drugog entiteta pisali su i dok je radila u tamošnjem Ministarstvu finansija. Sporno je bilo to kako je tada dobila stan. Uzunovićeva je zamijenila Mirsada Striku u procesu koji se vodi protiv predsjednika Srpske. 

Pratite nas i putem Vibera