Kojić je pojasnio da je evidentna politika neprocesuiranja zločina nad Srbima, u ovom slučaju i "Tuzlanske kolone", koju su sprovodila i tužilaštva za ratne zločine Srbije.

- Prisjetićemo se i oslobađajuće presude Iliji Jurišiću. To su isti oni ljudi koji sa Natašom Kandić likuju protiv Srba. Imamo i situaciju u kojoj je Kantonalni sud u Tuzli oslobodio Izeta Smajića, koji je pucao na ranjenog pripadnika JNA i koji je samo Božijom voljom preživio. Kakvi to ljudi sjede u tim pravosadnim institucijama, koji donose takve presude uprkos svjedoku koji je preživio pucanj u glavu? - upitao je Kojić.

On je istakao da, nažalost, na nivou BiH postoji takvo pravosuđe, koje se godinama ne bavi u dovoljnoj mjeri procesuiranjem zločina nad Srbima, osim nekoliko postupajućih tužilaca.

Kada je riječ o Dobrovoljačkoj ulici, Kojić je ukazao da se upravo u toj situaciji, zahvaljujući volji postupajućeg tužioca i profesionalnom radu, uspjelo doći do optužnice, koja je potvrđena.

- U slučaju "Tuzlanske kolone" predmet je rasparčan i nemamo procjene oko toga - izjavio je Kojić novinarima u Bijeljini.

On je podsjetio da je Republički centar, sa Udruženjem Tuzlaka, prije četiri godine napravio film koji govori o stradanju Srba tuzlanske regije.

- Iz štampe je izašla i knjiga, koja će ove godine biti promovisana. I to je način kako da ne dozvolimo da pravosuđe učini zaboravljenim ovaj stravični zločin - poručio je Kojić.

Povodom 30 godina od stradanja vojnika JNA u "Tuzlanskoj koloni" na gradskom groblju u Pučilama kod Bijeljine danas je služen parastos kod spomen-kosturnice za stradale u "Tuzlanskoj koloni", a potom su položeni vijenci i cvijeće, te poslata jasna poruka - to je bio zločin nad vojnicima koji nisu mogli da se brane i to nikada ne smije da se zaboravi.

Učesnici su prethodno posjetili mjesto stradanja vojnika na Brčanskoj malti u Tuzli, odakle su se vratili na groblje u Pučile.

Počast stradalima danas su u Tuzli i Bijeljini odale porodice poginulih, preživjeli iz kolone, predstavnici organizacija proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata.

Prisutni su bili i ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Duško Milunović, ministar saobraćaja i veza Nedeljko Ćorić, izaslanik srpskog člana Predsjedništva BiH Boško Tomić, delegacija Narodne skupštine Republike Srpske i direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Milorad Kojić, poslanik u Predstavičkom domu parlamenta BiH Sanja Vulić, predstavnik Ambasade Srbije u BiH, kao i pripadnici Trećeg pješadijskog Republika Srpska puka Oružanih snaga BiH.

Muslimanske snage 15. maja 1992. godine napale su kolonu JNA u Tuzli koja je, na osnovu prethodno postignutog dogovora, trebala da napusti tuzlansku kasarnu prilikom čega su ubijena 54 pripadnika JNA, 78 ranjeno, dok su 44 pripadnika JNA zarobljena od kojih su petorica kasnije ubijena, a ostali zlostavljani i mučeni.

Napad na 92. motorizovanu brigadu JNA, koja se u dogovoru sa vlastima Tuzle mirno povlačila iz kasarne "Husinska buna", izvršen je iz zasjede.

Tuzlansku kolonu, u kojoj je bilo 600 vojnika i njihovih starješina, te 200 motornih vozila napali su pripadnici muslimanskog MUP-a, Teritorijalne odbrane i "Zelenih beretki"