Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milorad Kojić rekao je za ATV da je Klub poslanika SDA predložio izmjene i dopune Izbornog zakona po hitnom postupku i u skladu sa tim predsjedavajući koji je imao pravo samostalno da odluči je zakazao za petak hitnu sjednicu a tu imamo tri formalno-pravna nedostatka.
Kojić je rekao da je prvi formalno-pravni nedostatak hitnost postupka.
"Da bi bila hitnost postupka to mora da se obrazloži zbog čega je hitno da se zakon mora usvojiti i da se počne primjenjivati. U samom zakonu piše da primjena zakona u smislu izbornih tehnologija, na šta se odnosi većina tih izmjena zakona, počinje od 2026. godine. Šta je normalno obrazloženje za hitnost postupka? Ne postoji razlog za hitnost postupka“, rekao je Kojić.
Kao drugi formalno-pravni nedostatak Kojić je naveo da postoje 133 člana u izmjenama i dopunama koje je predložio SDA.
"U skladu sa uputstvom za pisanje pravnih propisa u institucijama na nivou BiH kaže se da ako izmjene i dopune su više od pola teksta osnovnog zakona da se mora donijeti novi zakon a mi imamo situaciju u kojoj osnovni tekst izbornog zakona broji 223 člana a samo ove izmjene i dopune broje 133 člana samo je to više od pola čak i da zanemarimo svih dvadeset izmjena i dopuna koje su bile od 2001. godine. Dakle, nisu ispunjeni uslovi da se donose izmjene i dopune već se mora donijeti novi izborni zakon“, kaže Kojić.
Kojić je dalje dodao da kada se čita zakon pojedine odredbe zakona stvaraju ozbiljnu pravnu nesigurnost i daju ovlašćenja Centralnoj izbornoj komisiji veća nego što to ima zakonodavni organ, odnosno Parlamentarna skupština.
"Zato što kaže da će se način primjena novih izbornih tehnologija propisati podzakonskim aktima od strane CIK-a. Način primjene nije tema za podzakonski akt. To bi bilo otprilike kao da se podzakonskim aktom propisuje način glasanja. Onda nam Izborni zakon ne bi trebao. Zakonom se mora propisati način primjene izborne tehnologije a to može da radi zakonodavni organ i Parlamentarna skupština. Nije sporno da se podzakonskim aktom, kada se zakonom propiše način primjene, tehničke stvari razrade. Vrlo je važno da postoji volja svih predstavnika političkih partija da se uđe u izmjene Izbornog zakona i mi iz SNSD-a smo iskazali tu volju, ono što nećemo i što stvara sumnju da su ovo izmjene i dopune koje je pisao OHR a koje je formalno predložio SDA jer je prošlo premalo vremena između trenutka kada je Kristijan Šmit rekao da će nametnuti ako se ne usvoji u parlamentarnoj proceduri i vremena kada SDA predlaže izmjene čak 133 člana. Mi nećemo pristati na nešto što dolazi od nekog drugog nego se mora postići dogovor. Nismo protiv izbornog integriteta ali jesmo protiv davanja većih ovlašćenja nižim organima u odnosu na više organe“, kaže Kojić.
