Krnji Ustavni sud obrazložio je svoju odluku kojom je "uveo privremene mjere zabrane primjenu zakona koje su donijele vlasti Republike Srpske".
U obrazloženju krnji Ustavni sud se sada počeo baviti i proročanstvima i predviđanjima, navodeći da bi moglo štošta da se desi ako se pomenuti zakoni budu primjenjivali.
Tako, sudije predviđaju da bi sprovođenje Zakona o neprimjenjivanju zakona o zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH na teritoriji Republike Srpske dovelo u pitanje princip pravilnog administriranja pravde, pa čak moglo dovesti i do sukoba. Stoga, logično je pitanje, da li to i krnji Ustavni sud, baš poput Rame Isaka i Zukana Heleza, priziva sukobe?
"Na taj način se potencijalno stvara pravni okvir kojim će osumnjičeni i optuženi za brojna krivična djela, iz cijele Bosne i Hercegovine, koja su u nadležnosti Suda BiH i Tužilaštva BiH, moći izbjeći krivični progon tako što će jednostavno otići u Republiku Srpsku. Istovremeno, ovim zakonom izgledna je opasnost da će ovlašćena službena lica koja sprovode odluke državnih institucija biti spriječena u vršenju svojih nadležnosti, što može dovesti do sukoba između tih tijela te do potencijalne eskalacije koja bi bila prijetnja miru u Bosni i Hercegovini", kažu u Sudu.
Licemjerno je to da u obrazloženju spominju i ugrožavanje suvereniteta BiH, zaboravljajući da među njima sjede stranci koji kroje sudbinu BIH i na taj način narušavaju taj suverenitet. Baš kao i njemački turista Kristijan Šmit koji bi da naredi svima u ovoj, svakakvoj samo ne suverenoj, državi da se moraju klanjati njegovim odlukama.
"Ustavni sud je utvrdio da postoji dovoljno razloga koji ukazuju na to da bi sprovođenje osporenih pravnih akata prije nego što Ustavni sud odluči o podnesenom zahtjevu za ocjenu ustavnosti imalo ozbiljne i neotklonjive štetne posljedice. Te posljedice se ogledaju u postojanju opasnosti od ugrožavanja ustavnopravnog poretka i suvereniteta Bosne i Hercegovine. Pri tome, Ustavni sud je istakao da je zaštita suvereniteta, ustavnog poretka i stabilnosti Bosne i Hercegovine, uključujući i njene entitete, u interesu svih strana u ovom postupku", kažu u ovom Sudu.
Kada je riječ o Zakonu o VSTS BiH, krnji Ustavni sud tvrdi da je on prijetnja već uspostavljenom pravnom sistemu, što, zanimljivo nisu smatrali kada je jedan stranac odlučio da mijenja zakone i stavi sebe iznad tog istog pravosudnog sistema. I ne samo pravosudnog, već i zakonodavnog i izvršnog.
"Prema mišljenju Ustavnog suda, donošenje osporenog zakona stvara ozbiljnu prijetnju već uspostavljenom pravosudnom sistemu. Istovremeno, Ustavni sud zapaža da činjenica da se osporenim zakonom propisuje rok od 90 dana za početak rada VSTSRS, kao i rokovi za donošenje podzakonskih akata, ukazuje na hitnost u donošenju privremene mjere. Naime, prema mišljenju Ustavnog suda, primjena takvih odredbi može dovesti do stvaranja paralelnih pravosudnih institucija i situacije u kojoj bi nosioci pravosudnih funkcija mogli biti suočeni sa stabilnošću svoje funkcije, a stranke u postupku s neizvjesnom zakonitošću postupanja redovnih sudova. Sve su to, prema mišljenju Ustavnog suda, razlozi koji zahtijevaju hitnost u donošenju privremene mjere kako bi se spriječile daljnje štetne posljedice i očuvala pravna sigurnost te kako bi se zaštitila ujednačenost pravosudnog sistema do donošenja konačne odluke o meritumu zahtjeva", kažu u ovom Sudu.
.webp)
