"BiH je ugovorna država koja na tom ugovoru može jedino da egzistira", rekao je Dragan Dakić, profesor međunarodnog prava.
Mogla bi i trebala još svašta BiH. Ipak, realnost je drugačija.
Unutrašnje nesuglasice, ekonomski problemi, prvostepena presuda predsjedniku Republike Srpske, konstantno miješanje stranaca i pravljenje krize, izdavanje naloga za privođenje rukovodstva Srpske, pozivi na hapšenje Milorada Dodika, zapaljive izjave zvaničnika drugog entiteta, svakodnevni pritisci i upiranje prsta opet u Srpsku i srpski narod.
Izazova pred BiH ima kao u priči. A na kraju priče pitanja kuda "ide" ovakva BiH i gdje je uopšte njena budućnost.
Vidljivo je da se niko iz međunarodne zajednice nije usudio da politički interveniše na politička pitanja i krizu pa traže dijalog, jasna je Jelena Pajić Baštinac.
"Imajući opet u vidu činjenicu da Federacija uglavnom sluša šta kaže međunarodna zajednica, ubijeđena sam da ćemo doći do dijaloga kako ćemo dalje funkcionisati u BiH", rekla je Jelena Pajić Baštinac, generalni sekretar predsjednika Republike Srpske.
Malo ko se ne pita to. Na svu ovu krizu ne treba zaboraviti dodati i pokušaje prekompozicija na nivou BiH od parlamentarne skupštine do Savjeta ministara pa sve do najave SDS-a da će formirati vladu u sjeni. BiH je već stigla na ivicu ponora. U Trojci Staša Košarac vidi glavnog kolovođu propasti ove države jer podržava antiustavna djelovanja.
"To vodi BiH u dalju neizvjesnost sa nesagledivim posljedicama. Srpska provodi niz aktivnosti kako bi se na ustavan i demokratski način zaštitila od pravnog nasilja uzurpatora Šmita i neustavnih institucija, potpomognutih političkim Sarajevom. Nažalost, opozicija u Srpskoj je, zarad obećanih fotelja na zajedničkom nivou, stala u kolonu onih koji se na sve moguće načine bore protiv Srpske", rekao je Staša Košarac, zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara BiH.
I kome ovakva BiH uopšte odgovara i regionalno za bilo kakvu saradnju. Svaki potez koji je međunarodni faktor povukao išao je u smjeru da što više odalji narode u BiH, tako na sve gledaju u Srbiji.
"S tim u vezi Republika Srpska treba da što prije razmotri poslije donošenja novog Ustava kako da se razdruži iz BiH koja je postala a doduše uvijek je i bila tamnica naroda", rekao je Aleksandar Raković, istoričar.
Ni jednog trenutka ne treba zaboraviti šta je pravni poredak BiH i da je kao takav zasnovan na međunarodnom ugovoru - podvlači profesor međunarodnog prava Dragan Dakić.
"Ovo što mi vidimo sa ovim krivičnim postupcima sa ovim nalozima o kojima je profesor Ćeranić govorio jeste primjena nedozvoljenih represalija protiv predstavnika ugovornice u tom kontekstu ne može se ni na koji način opravdati ni potrebom funkcionisanja unutrašnjeg pravnog poretka, očuvanja ustavnog uređenja države i sve ono o čemu govore iz Sarajeva i pojedinih krugova međunarodne zajednice", rekao je Dakić.
Novi ustav Republike Srpske brana je od samovolje onih koji u BiH žive od naših problema, kažu u Srpskoj i koji pogotovu u posljednje vrijeme te probleme i stvaraju. Problem je što se protiv tih problema bori samo jedna strana a to je Republika Srpska. A ono što bi u drugom entitetu trebali već jednom da shvate ukoliko žele BIH jeste da ona može isključivo da funkcioniše po slovu Dejtona.
