Prema njenim riječima, zbog ovoga je potrebno sagledati koji su to problemi u primjeni postojećeg zakona te da li i i šta je potrebno u njemu promijeniti. 

"Godinama su javne nabavke jedna od najznačajnijih primjedbi Kancelarije za reviziju institucija BiH zbog neuvažavanja preporuke revizije u vezi sa ovim problemom", podsjetila je Majkićeva. 

Ističući da su javne nabavke ključni razlog za sumnju na veliki broj djela korupcije, Majkićeva je konstatovala da bi bilo logično da se nadležne institucije BiH ozbiljno pozabave ovim pitanjem. 

"Mnogi kažu da je Zakon o javnim nabavkama problematičan i da je potrebna njegova izmjena", rekla je Majkićeva. 

Ona smatra da bi Agencija za javne nabavke BiH trebalo da bude nosilac i predlagač izmjena tog zakona u dijelovima koji su se pokazali problematičnim u primjeni, mada iz ove agencije za sada nema nikakve reakcije. 

Majkićeva je dodala da sumnju na problematičnost Zakona o javnim nabavkama stvara i veliki broj žalbi na javne nabavke koje dobija Kancelarija za razmatranje žalbi. 

"Dakle, problematični su Zakon o javnim nabavkama i to što ga institucije ne poštuju", istakla je Majkićeva i naglasila da sve dok se zakon ne promijeni, on mora da se poštuje. 

Ona je navela da je potrebno da ovaj ozbiljan problem bude razmotren na nivou institucija kako bi se moglo pristupiti njegovom rješavanju. 

Prema podacima Agencije za javne nabavke, 2.290 ugovornih organa registrovanih u informacionom sistemu "E-nabavke" u 2016. godini u postupcima javnih nabavki sklopilo je ugovore u iznosu od skoro 2,4 milijardi KM. 

Ugovori o javnim nabavkama sklapani su putem otvorenog postupka, ograničenog postupka, pregovaračkog postupka, konkurentskog zahtjeva te direktnog sporazuma. 

Vrijednost dodijeljenih ugovora u otvorenom postupku, koji podrazumijeva da svaki zainteresovani dobavljač može dostaviti ponudu za javnu nabavku, u 2016. godini iznosio je više od 1,5 milijardi KM. 

Po vrijednosti dodijeljenih ugovora o javnim nabavkama sa skoro 174 miliona KM slijede oni kojima je prethodio konkurentski zahtjev za dostavljanje ponuda, a to je postupak u kojem ugovorni organ upućuje zahtjev za dostaljanje ponuda za nabavku robe, usluga ili radova određenom broju ponuđača, pri čemu taj broj ne može biti manji od tri. 

Putem direktnog sporazuma, koji omogućava ugovornom organu da nakon ispitivanja tržišta traži pismeno prijedlog cijene ili ponudu od jednog ili više ponuđača i pregovara ili prihvata tu cijenu, u 2016. godini dodijeljeni su ugovori vrijednosti 111 miliona KM. 

Iako je praksa da u novembru Agencija za javne nabavke objavi podatke za prethodnu godinu, to se još nije desilo, tako da se posljednji podaci u vezi sa javnim nabavkama dostupni javnosti odnose na 2016. godinu. 

Na postupke javnih nabavki, u 2016. godini Kancelariji za žalbe stigle su 2.684 žalbe, što predstavlja 13,04 odsto od ukupno 20.581 objavljenih obavještenja o javnoj nabavci u toj godini. 

Na probleme u procedurama javnih nabavki godinama u svojim izvještajima ukazuje i Kanelarija za reviziju institucija BiH. 

U nedostatku prijedloga izmjena i dopuna Zakona o javnim nabavkama poteklim iz institucija vlasti svoj prijedlog sačinilo je Udruženje građana "Tender" iz Banjaluke. 

Njihovim prijedlogom predviđeno je da se svi oglasi o javnim nabavkama objavljuju na posebnom internet portalu. 

"Tender", između ostalog, predlaže i obaveze lica zaposlenih na poslovima javnih nabavki u cilju sprečavanja korupcije. 

Jedna od predloženih mjera je i smanjenje naknade za pokretanje žalbenog postupka na proces javnih nabavki, pri čemu bi najniža umjesto 500 KM, koliko iznosi prema važećem zakonu, bila spuštena na 200 KM, a najviša bi umjesto sadašnjih 10 hiljada KM iznosila pet hiljada KM. 

Za razliku od predloženih smanjenja iznosa za pokretanje žalbenog postupka, "Tender" traži da kazne za ugovorne organe budu povećane, pa bi, prema njihovom prijedlogu, umjesto sadašnjih kazni u rasponu od 1.500 do 15 hiljada KM iznosile od pet do 50 hiljada KM.