Ona je navela da u posljednje vrijeme lideri opozicionih stranaka Mirko Šarović (SDS) i Branislav Borenović (PDP) neargumentovano napadaju SNSD i Milorada Dodika tvrdeći kako su "SNSD i SDA koalicioni partneri koji se bez ikakvih trzavica uspješno dogovaraju o podjeli plijena i fotelja, pa i o svemu drugom".

"Nije namjera dvojca Borenović-Šarović iznošenje istine pred narod ili na vidjelo javnosti. Namjera je da se `Vlasi ne dosjete`, jer kada se optužuje bez dokaza, narod često povjeruje na prvu", rekla je Majkićeva Srni.  

Ona je istakla da građani Republike Srpske imaju pravo da ih u institucijama BiH predstavljaju oni koji su na izborima dobili njihovo povjerenje.

"Konstituisanjem vlasti na nivou BiH poslije izbora trebalo bi da odu gubitnici, a na njihovo mjesto da dođu političke partije ili koalicije koje su pobijedile na izborima. Tako je svuda, u svim zemljama i tako bi trebalo biti u BiH, ali nije", rekla je Majkićeva.  

Prema njenim riječima, jedino u BiH je pogažena izborna volja srpskog naroda iz Republike Srpske, pa su vlast nakon opštih izbora 2014. godine, uz podršku SDA i Izetbegovića, činili SDS i PDP kao izborni gubitnici.

To što im građani Republike Srpske nisu dali podršku, istakla je, bilo im je manje važno od toga što su tu podršku dobili od Bošnjaka.  

"Izetbegoviću trebaju partneri u vlasti iz Republike Srpske koji će uvijek odgovarati u skladu sa njegovim političkim ciljevima i potrebama zato što su se SDS i PDP pokazali kao idealni. Traže samo vlast, a spremni su na bezbroj popusta i ustupaka", naglasila je Majkićeva.  

Ona je konstatovala da su posljedice perioda vladanja SDS-a, PDP-a i SDA vidljive i danas, te da na mnogim važnim funkcijama u institucijama BiH i dalje suvjereno vladaju njihovi kadrovi.

Majkićeva je rekla da je zanimljivo analizirati mjesta u institucijama BiH koja jasno pokazuju da se SDA najuspješnije dogovara i dijeli "plijen i fotelje" sa liderima SDS-a i PDP-a.

Na osnovu pribavljenih podataka, ona je navela kadar SDS-a koji i sada obavlja funkcije u institucijama BiH:  

1. Dragan Ćuzulan, koordinator u Kancelariji za reformu javne uprave. Mandat koordinatora je vezan za predsjedavajućeg Savjeta ministara, što znači da je morao biti smijenjen odmah nakon izbora predsjedavajućeg Savjeta ministara Zorana Tegeltije, ali nije.

2. Saša Obradović, direktor Centra za uklanjanje mina (BHMAK), imenovan je na tu funkciju u septembru 2015. godine i od tada mu je stalno produžavan status vršioca dužnosti, da bi četvorogodišnji direktorski mandat dobio tek početkom juna 2019. godine, to znači da će na toj poziciji ostati do juna 2023. godine, gotovo osam godina.

3. Slobodan Ujić, direktor Službe za poslove sa strancima, imenovan 2015. godine na petogodišnji mandat koji mu je istekao. Sada je prošla već godina i po kako se nalazi u tehničkom mandatu. "Zahvaljujući podršci Šarovića i privrženosti SDA politici veoma je neizvjesno da li će se okončati konkurs za izbor novog direktora Službe za poslove sa strancima ili će, zahvaljujući dobrim odnosima SDS-SDA, Ujić nastaviti da vrši funkciju neizabranog direktora po želji SDA", navela je Majkićeva.

4. Siniša Gatarić, zamjenik direktora Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH. Na toj funkciji je od 2017. godine. Tadašnji predsjedavajući Savjeta Ministara Denis Zvizdić donio je rješenje o imenovanju Gatarića za vršioca dužnosti zamjenika do okončanja procedure za izbor direktora i zamjenika direktora ove agencije.

5. Ljubica Kozić, zamjenik direktora Instituta za intelektualno vlasništvo, imenovana u junu 2017. godine na mandat od pet godina, koji joj je istekao 22. juna ove godine i ne zna se koliko će trajati, s obzirom na to da idu opšti izbori.

6. Aleksandar Cincar, direktor Instituta za standardizaciju, na ovoj poziciji od 2011. godine. Imenovan je od Savjeta ministara i tadašnjeg predsjedavajućeg Zvizdića u maju 2017. na mandat od pet godina, koji je istekao u maju ove godine, a on, rekla je Majkićeva, i dalje suvereno vlada.

7. Mirjana Šućur, zamjenik direktora Instituta za mjeriteljstvo BiH, imenovana u decembru 2017. godine kao rukovodeći državni službenik na položaju sekretara sa posebnim zadatkom, počevši od 1. januara 2018. Istekao joj je petogodišnji mandat.

8. Nikola Perišić, predsjedavajući Kolegijuma direktora Instituta za nestala lica BuH, imenovan u septembru 2021. godine.

9. Dragan Šojić, direktor Službe za zajedničke poslove BiH, imenovan 18. juna 2018. godine na mandat od pet godina, koji mu ističe u junu 2023. "To je onaj kadar SDS-a koji je nedavno uhapšen zbog više krivičnih djela", podsjetila je Majkićeva.

10. Neven Akšamija, Agencija za državnu službu. Već je dva mandata u funkciji direktora, mandat mu je istekao 30. januara 2021. godine. Majkićeva je podsjetila, kada je u pitanju ovaj slučaj, da je SDS zamijenio funkciju direktora Direkcije za evropske integracije, koja je bila srpska, za funkciju direktora Agencije za državnu službu i tom prilikom imenovao Nevena Akšamiju.

11. Mlađen Mandić, zamjenik pravobranioca Pravobranilaštva BiH. Mandat od četiri godine mu je istekao u aprilu, a imenovan je 2017. Ostaje da obavlja funkciju do izbora novog pravobranioca i dva zamjenika, što znači, dodala je ona, da se ne zna koliko još.

12. Nebojša Popić, predsjednik Konkurencijskog savjeta BiH, takođe, obavlja funkciju u ime SDS-a.

Govoreći o kadru PDP-a, Majkićeva je navela:

1. Aleksandar Zolak, direktor Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, koji je u statusu vršioca dužnosti proveo više od tri godine, a novi četvorogodišnji mandat dobio je u martu 2018. godine, što znači da mu je on istekao ove godine. "Zahvaljujući SDA i dalje obavlja funkciju direktora ove institucije i pitanje je do kada će to raditi", istakla je Majkićeva.

2. Zoran Tešanović, zamjenik direktora Regulatorne agencije za radijacionu i nuklearnu bezbjednost BiH. Od 2016. je na toj funkciji, to znači već sedam godina.

3. Trifko Buha, zamjenik generalnog direktora Obavještajno-bezbjednosne agencije, imenovan je 19. novembra 2015. godine na mandat od četiri godine, koji je istekao u novembru 2019. "SDA onemogućava svaku kadrovsku promjenu u ovoj instituciji", rekla je Majkićeva.

4. Ombudsman za ljudska prava BiH Ljubinko Mitrović imenovan je krajem 2015. godine, a nekadašnji je šef Političkog savjeta PDP-a. Majkićeva je navela da "možda sada nije njihov član, jer je morao dati ostavku na partijske funkcije, ali se zna kome je sklon i ko mu daje podršku".

"Ne pretendujući da je ovim obuhvaćen sav SDS-ov i PDP-ov kadar u institucijama BiH jasno je da je riječ o velikom broju ljudi i institucija, a da su ti ljudi i dalje na pozicijama isključivo prema volji SDA i Izetbegovića", ukazala je Majkićeva.  

Prema njenim riječima, ko je majstor saradnje sa SDA iako nije na vlasti, pokazuju ovi podaci.

Javna je tajna, dodala je ona, da se u institucijama često govori da su Slobodan Ujić, Aleksandar Zolak i Neven Akšamija "srpski kadar na koji SDA uvijek računa, sa kojim se lakše dogovori nego sa vlastitim kadrom".

Majkićeva je rekla da je ukazala na ovaj kadar s ciljem da se ubuduće ne šire dezinformacije o onome što nije istina.