Ministar pravde Republike Srpske Anton Kasipović rekao je da neusvajanje Revidirane strategije za procesuiranje predmeta ratnih zločina, koja je usaglašena još prije godinu dana, predstavlja loš znak i miniranje dogovora.
Kasipović je rekao da nije spreman da ponovo da zeleno svjetlo za formiranje nekih radnih grupa, ocijenivši to da je ovo direktan udar na dokument koji je usaglašen između BiH, OEBS-a i Evropske komisije.
"Zabrinjava činjenica da ono što bude dogovoreno u detaljima, pa i u svakom zarezu i riječi, unutar BiH, potvrde OEBS i međunarodne institucije, zapne negdje u BiH. Zaprepašćen sam da ne može doživjeti verifikaciju u Savjetu ministara", rekao je Kasipović za "Glas Srpske", nakon što su na sjednici Savjeta ministara u tehničkom mandatu održanoj u utorak, 23. jula, funkcioneri SDA - predsjedavajući Denis Zvizdić i ministar za ljudska prava i izbjeglice Semiha Borovac ponovo minirali usvajanje tog ključnog dokumenta.
Na pitanje kuda ovakav odnos prema usaglašenim dokumentima i dogovoru vodi BiH, on je naveo da se kao svaki normalan čovjek užasava ratnog zločina.
"Treba brinuti da li političku notu unosimo u procesuiranje ratnih zločina, prejudiciramo pitanje odgovornosti procesuiranja, čekamo da nestanu svjedoci. Da li ovakvim odnosom pravimo zločin poslije zločina? Pribojavam se i molim sve koji su radili na izradi strategije da taj dokument bude donesen. Ako to ne uradimo sad iz bilo kojeg razloga, ako ponovo otvorimo priču o sastancima radnih grupa, inoviranju, novim odnosima u svemu, to dovodi Srpsku, pa i mene lično, u situaciju da odlučujem da li ubuduće raditi u okviru radnih grupa", istakao je Kasipović.
On je dodao da nije spreman i da neće dopustiti da ljudi iz Ministarstva pravde Republike Srpske i institucija koje se bave ovim pitanjima rade ponovo na nečem što su usaglasili.
"Ovo je moj stav kao ministra. Nemam usaglašen stav Vlade Srpske", naglasio je Kasipović.
Zvizdićevi navodi nisu jasni ni ministru pravde u Savjetu ministara u tehničkom mandatu Josipu Grubeši.
"Nije jasno zašto spominje brojke predmeta kada se strategija bavi ciljevima i utvrđuje modalitete prema kojima će biti rađena kategorizacija predmeta i određivano koji će ih sud procesuirati", istakao je Grubeša.
U pravosudnim institucija još je više stotina predmeta koji se odnose na dešavanja iz rata. Prema ranijim procjenama Suda i Tužilaštva BiH, oko 200 manje složenih predmeta, od više od 500 koliko je u Tužilaštvu BiH, trebalo bi da bude ustupljeno u nadležnost tužilaštvima Srpske, FBiH i Brčko distrikta.
To je jedna, kako je ranije isticano, od mjera koje su i sastavni dio revidirane strategije.
