Mitrović navodi da je postignut sporazum o Pelješkom mostu, ali da "sama izgradnja na neki način ograničava pristup otvorenom moru BiH, i po pitanju stubova i same visine mosta".

"Ako je to problem, zašto da se ne pokrene i taj spor?", upitao je Mitrović za N1, govoreći o tome da li bi BiH trebala da pokrene arbitražni postupak protiv Hrvatske zbog Pelješkog mosta.

O visini brodova koji mogu ući u Neum, Mitrović je naveo da je to nešto što je trebalo posmatrati u prethodnom periodu.

"Uvijek smo postupali tako da dođemo pred svršeni čin i kada neko donese odluku, napravimo problem. U startu ne prilazimo rješavanju određenih problema, trebamo postaviti određene uslove", ocijenio je Mitrović.

Prema njegovim riječima, takve teme o plovnosti danas nema na Savjetu ministara, ali da bi bili prepoznati kod Hrvatske, trebalo bi da se donese zakon koji će regulisati oblast pomorstva.

Mitrović je na pitanje o tome kada će BiH utvrditi granicu na moru sa Hrvatskom, istakao da bi se trebalo krenuti od početka, odnosno od 1999. godine, kada je na sastanku za stabilnost Jugoistočne Evrope potpisan ugovor o državnoj granici.

"Ne bih rekao da je štetan ugovor. U startu je ugovor dobar, ali trebalo je uraditi zakon koji definiše pitanje prava mora u BiH. To nalaže i Konvencija UN iz 1982. godine", naveo je on.

On je napomenuo da je Hrvatska već 1994. godine donijela Pomorski zakon i 2004. novi zakon koji je uredio prava mora, usklađen sa konvencijama UN.

Mitrović je dodao da je potrebno da se usaglase tri naroda jer postoji zajednički interes sva tri naroda.

"Ovdje se pojavio problem u samom donošenju zakonske regulative. Da li treba jedan ili dva zakona i dugo vremena se na tome radi, kao i na samom razgraničenju mora" rekao je Mitrović.

O Jadransko-jonskoj inicijativi, Mitrović je rekao da je to projekat koji će olakšati saradnju zemalja Jadransko-jonskog regiona, te da je to povezivanje zemalja regiona, lokalnih zajednica i kompanija koje se bave transportom.