"Zajedničke institucije u Sarajevu bi odumirale, baš kao i nekoć savezne u Beogradu, a vrijedili bi samo neformalni dogovori između nacionalnih lidera. Sa malom razlikom: Slobo, Franjo, Kiro sastajali su se na Brdu kod Kranja, na Ohridu, u Karađorđevu, a ovi bi danas, recimo, u Andrićgradu, Počitelju, Vrelu Bosne. Ipak, mala Jugoslavija ne bi morala da se okonča kao velika. Naprotiv, mogla bi da bude funkcionalna i stabilna kako to, navodno želi "međunarodna zajednica"", napisao je Kecmanović u autorskom tekstu za "Politiku". 

Kecmanović naglašava da Dodik jedino upravo i traži da se poštuje slovo Dejtonskog sporazuma i da Republici Srpskoj budu vraćene otete entitetske nadležnosti. 

On ističe da najave Dodika da će kao srpski član Predsjedništva BiH više boraviti u Banjaluci i u Istočnom Sarajevu dobijaju puno opravdanje, s obzirom na to da u Sarajevu neće imati sa kim da razgovara, jer su za druga dva člana te institucije izabrani Šefik Džaferović i Željko Komšić. 

Kecmanović navodi da su se izjalovila očekivanja da će se izborom Dodika za srpskog člana u Predsjedništvu BiH naći tri nacionalna lidera sa autoritetom da donesu odluke na najvišem nivou, pa makar to išlo mučno i bilo minimalno. 

Prema njegovim mišljenju, Džaferović, koji se ne kotira visoko ni u hijerarhiji SDA, moraće da po mišljenje ide u centralu stranke, konkretno kod (predsjednika SDA) Bakira Izetbegovića, a Komšić (lider Demokratskog fronta), koji ne predstavlja ni HDZ, ni nadbiskupiju vrhbosansku, niti hrvatski narod, na konsultacije će ići u Ambasadu SAD u Sarajevu koja je, da ne bi bilo nedoumica, izrazila zadovoljstvo jedino zbog njegovog izbora. 

"Bez (lidera HDZ-a BiH) Dragana Čovića i ako već ne Bakira (Izetbegovića), ono bar njegove hanume doktorice Sebije Izetbegović, koja je iznenada povukla kanidaturu, Milorad Dodik u Predsjedništvu BiH neće imati sa kim da razgovara", ocijenio je Kecmanović u autorskom tekstu za "Politiku". 

On ističe da je lider vodeće bošnjačke stranke SDA Bakir Izetbegović otpao ustavnim ograničenjem broja mandata, ali da, zbog greške u Izbornom zakonu, nije prošao ni vođa najjače hrvatske stranke Dragan Čović. 

Kada je riječ o tome gdje će onda biti mjesto odlučivanja na nivou BiH, odnosno političke koordinacije entiteta i kantona, Kecmanović napominje da, prema aneksu četiri Dejtonskog mirovnog sporazuma, Savjet ministara nije vlada, nego samo "pomoćno tijelo Predsjedništva" sa svega tri resora, i da će Dodik sigurno nastojati da ga svede na ustavnu mjeru. 

Prema njegovim riječima, Dodik bi, uz asistenciju predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH, koji će, takođe, biti Srbin, mogao referendumom da ukine bar neko od sedam naknadno uvedenih ministarstava. 

"Istovremeno, BiH ima parlamentarni, a ne predsjednički sistem, pa bi zajednička parlamentarna skupština u Sarajevu mogla da postane i novi realni centar moći na zajedničkom nivou. No, neće biti ni tako! HDZ drži bezmalo sva hrvatska poslanička mjesta, a Dragan Čović, kome je Sarajevo priraslo za srce taman koliko i Dodiku, dan poslije izbora u BiH došao mu je u Banjaluku da potpišu sporazum o "saradnji na putu ka EU", čitaj o koaliciji u Sarajevu, da bi blokirali unitarizam SDA i bošnjačkog Hrvata - Komšića", ističe Kecmanović. 

On smatra da integrativni centar neće biti ni Savjet ministara, ni Parlamentarna skupština, niti Predsjedništvo. 

"Tako bi u zajedničkim institucijama u Sarajevu nastao vakuum moći koji bi mogao biti kompenzovan jedino neformalnim kontaktima između predsjedavajućeg (Predsjedništva) BiH Dodika sa legitimnim nacionalnim i entitetsko-kantonalnim liderima Izetbegovićem i Čovićem", naglašava Kecmanović.