U CIK-u BiH ne znaju kada će izbori za Mostar biti održani, niti kada će biti donesena odluka o tome.

Predsjednik Gradske izborne komisije Hilmo Đidelija izjavio je Srni da, prema važećim zakonskim propisima, izbori u Mostaru mogu biti održani 150 dana od dana donošenja odluke o raspisivanju.

"Izmjenama Izbornog zakona rečeno je da će izbori biti održani kada se steknu svi zakonski preduslovi. Sada imamo zakon, a drugi uslov je budžet. Što se nas u Mostaru tiče, mi smo spremni i ubrzano sprovesti procedure, ali nije tako donesen zakon. Da je u zakonu data mogućnost da idu ubrzani, oni bi išli sa izborima u ostalim lokalnim sredinama. Ovako, to bi moglo biti negdje polovinom decembra", kaže Đidelija.

On ističe da bi Gradska izborna komisija voljela da izbori budu održani istog dana kada i u ostalim opštinama i gradovima u BiH.

Istog stava su i u mostarskom SDA i HDZ-u. Budući da se još ne zna ni kada će biti održani lokalni izbori u ostalim sredinama, oni očekuju da Mostar neće biti izuzetak.

S druge strane, stav SNSD-u jeste da treba ispoštovati zakon i da izbori ne mogu biti održani prije polovine decembra.

Predsjednik mostarskog SDA Salem Marić navodi da je ova stranka zadovoljna što su konačno usvojene izmjene Izbornog zakona za Mostar.

"Mislimo da je trebalo skratiti rokove za Mostar da bi izbori bili kad i u ostalim jedinica lokalne samouprave, a ovako se izbori mogu održati polovinom decembra. Najvažnije je da izbori budu održani", kaže Marić.

SDA se već sprema za predizbornu kampanju i obavlja razgovore sa potencijalnim koalicionim partnerima.

"Mi smo već rekli da ćemo pozvati sve probosanske stranke u jednu koaliciju za grad Mostar, ponudili smo i Koordinaciji Srba da idu na tu listu. Očekujem poštenu i fer kampanju, a svako će vidjeti kako je najbolje. Puno se očekuje, dugo nije bilo izbora", ističe Marić.

On naglašava da SDA ima kapacitet da ovaj put ima gradonačelnika Mostara i očekuje da će to sa svojim koalicionim partnerima i ostvariti.

Marić se nada da će nakon izbora u Mostar početi stizati i investitori i da će taj grad postati veliko gradilište.

"Mislim da će investitori vidjeti priliku ulaganja u grad Mostar. Mostar nije imao dugo godina poziva za investitore. Mi smo još u prošlom Gradskom vijeću usvojili regulacione planove i stvorili sve preduslove, trebaće još raditi, ali i ovo je dovoljno da mogu ulagati", navodi Marić.

Član Gradskog odbora HDZ-a BiH i član pregovaračkog tima za Mostar Damir Džeba kaže da su očekivanja HDZ-a, i prije deset godina kada su podnijeli apelaciju i danas, da se postupi po presudi Ustavnog suda BiH i otkloni diskriminacija.

On napominje da je bošnjačka strana godinama uslovljavala da se priča o Statutu, ali da su prvo morala da budu riješena izborna pravila.

"Mi nismo protiv toga, jer Statut koji je nametnula međunarodna zajednica nije bio dobar, nije prepoznavao, na primjer, mjesne zajednice. Sada smo dogovorili i to, kao i komunalne redare i sitnice koji se tiču Statuta. O tome se nije moglo pričati na početku, već prvo napraviti izborna pravila, a onda kroz Gradsko vijeće razgovarati i mijenjati Statut Mostara koji je zastario", navodi Džeba.

On smatra da HDZ na izborima u Mostaru treba da nastupi zajedno sa ostalim strankama Hrvatskog narodnog sabora.

"O tome treba donijeti stranačke odluke, bilo bi dobro da se nastupi zajedno kroz HNS. Zajedno smo radili sve u vezi sa Mostarom. To su moja očekivanja. HDZ će biti vrlo angažovan da izabere gradonačelnika Mostara", ističe Džeba.

On smatra i da izbori u Mostaru treba da budu održani kada i u ostalim jedinicama lokalne samouprave i očekuje da će nakon njih u Mostaru uslijediti napredak i uvođenje reda.

"Gradonačelniku je oduzeta nadležnost da upravlja javnim preduzećima, tako da u komunalnim preduzećima imamo direktore kojima su istekli mandati, oni nikome ne odgovaraju, bahato se ponašaju", ukazuje Džeba.

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik imenovao je nedavno generalnog sekretara SNSD-a Luku Petrovića za koordinatora Srpske liste za lokalne izbore u Mostaru kako bi se pomoglo Srbima u Mostaru da prvi put nakon rata pređu izborni prag i postanu politički narod u Mostaru.

Petrović kaže da Srbi konačno moraju zauzeti stvarno mjesto koje im pripada.

"U Mostaru je 1991. bilo 18 odsto Srba, a danas nemamo nijedan odsto vlasti. Sigurni smo da ćemo na izborima dobiti priliku da pokažemo da treba da nas ima u Mostaru i da živimo i da učestvujemo u vlasti", ističe Petrović.

On napominje da je sa srpskim članom Predsjedništva BiH usaglašeno da će Srbi u Mostaru imati jedinstvenu listu i da je to jedini koncept koji će održati Srbe u ovom gradu.

Jedinstven nastup u Mostaru podržale su i ostale stranke iz Republike Srpske, prije svega SDS i PDP.

Srbi u Gradskom vijeću Mostara do sada su bili birani sa listi HDZ-a, SDA ili SDP-a, a sada su očekivanja da srpske stranke izaberu jednog ili dva vijećnika.

Predsjednici HDZ-a Dragan Čović i SDA Bakir Izetbegović potpisali su 17. juna sporazum o Mostaru koji je pretočen u izmjene Izbornog zakona BiH i usvojen polovinom jula u oba Doma Parlamentarne skupštine BiH.

Predsjednik SNSD-a i srpski član Predsjedništva BiH uoči usvajanja izmjena Izbornog zakona okupio je predstavnike Srba iz Mostara sa kojima je usaglasio zaključke koji su usvojeni u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, a tiču se poboljšanja položaja srpskog naroda u Mostaru i Federaciji BiH.

Pregovori o Mostaru vođeni su pod pokroviteljstvom međunarodne zajednice, a potpisivanju sporazuma prisustvovali su i ambasador SAD u BiH Erik Nelson, ambasador Velike Britanije Metju Fild, šef Delegacije EU u BiH Johan Satler, ambasador OEBS-a u BiH Ketlin Kavalek, te visoki predstavnik u BiH Valentin Incko.

Izbori u Mostaru nisu održani dvanaest godina, jer je Ustavni sud BiH, po apelaciji hrvatskih delegata iz parlamenta BiH, proglasio neustavnim dijelove Izbornog zakona BiH koji se odnose na taj grad. Od tada dogovora o izmjenama nije bilo, a CIK BiH nije raspisivao izbore za Mostar.

Novi izborni model donosi i nova pravila prema kojima će Mostarci birati Gradsko vijeće. Po tom modelu iz šest izbornih područja biraju se 22 vijećnika, a preostalih 13 gradskih vijećnika bira se sa gradske liste.

Kada je riječ o nacionalnoj zastupljenosti u Gradskom vijeću Mostara, taj dio pregovarači nisu dirali i ostaje da se u Vijeće bira najviše po 15 predstavnika jednog konstitutivnog naroda, a najmanje četiri, te jedan iz reda ostalih.