Ni ovogodišnja komemoracija u Potočarima neće proći bez prethodnog dizanja političkih i međunacionalnih tenzija. U rukama glavnog tužioca Njemačke naćiće se spisak sa 22.000 imena osumnjičenih za ratne zločine u Srebrenici, najavljuje Munira Subašić, predsjednik Udruženja "Majke enklava Srebrenica i Žepa".
Na poziv udruženja, 9. jula dolazi tužilac i biće mu uručeno priznanje, jer je prva presuda za genocid u BiH, u slučaju Doboja pala u Njemačkoj, kaže Subašićeva.
"Pošto je Vlada Republike Srpske imala komisiju koju je formirao visoki predstavnik Pedi Ešdaun, oni su dali 22.000 imena osumnjičenih za ratni zločin vezano za genocid u Srebrenici. Mi ćemo njemu taj spisak predati i od njega ćemo zatražiti da svi oni koji se nalaze na spisku, ušli su u Njemačku, da provjere da li su ušli, da li nisu, da li su kazali da su bili u Srebrenici, ili da su bili vojnici, možda su ljudi ispravno ušli," kaže Subašićeva.
Takva praksa postoji u Americi i spiskovi su dostupni njihovim vlastima, kaže Subašićeva. Namjera joj je da se uđe u trag osumnjičenima za, kako kaže, genocid u Sebrenici i da budu procesuirani.
Izgleda da će se svaki Srbin koji ovdje živi naći na nekom spisku i tražiće se određena sankcija, odgovara premijerka Srpske Željka Cvijanović. Kaže namjere Udruženja "Majke enklava Srebrenica i Žepa", čisto su političke.
"Nije nikakv problem da bilo ko, ko je bilo šta pogrešno uradio bude za to sankcionisan, ali ja se bojim da iza ovakvih poduhvata i masovnosti stoji jedna opšta histerija, jedan plan koji treba da posluži u političke svrhe, a ne za ono za šta bi trebalo inače da se vode takve aktivnosti," rekla je Cvijanovićeva.
"Moramo biti svijesni činjenice da smo i mi tamo stradali, sad sam ponavljao, negdje oko 3.500 Srba, po istraživnajima Centra za ratne zločine je stradao. I taj veliki svijet, taj moćni svijet trebao bi da ima isti pristup i isto poštovanje i prema srpskim žrtvama i svim žrtvama koje su stradale u tom, ja bih rekao nesretnom ratu," kaže Milenko Savanović, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske.
Vlada Srpske je, pod pritiskom zahtjeva Doma za ljudska prava BiH i OHR-a, sredinom decembra 2003. formirala Komisiju za istraživanje događaja u i oko Srebrenice od 10. do 19. jula 1995. godine. Odluka Doma odnosila se na 49 prijava najbližih rođaka o nestalim licima u julu 1995. godine u srebreničkoj regiji, a o čijoj sudbini tada nije bilo pouzdanih saznanja. Komisija je napravila spiska lica koja su bila u vojnim formacijama i jedinicama VRS i policije, na području oko Srebrenice, objašnjavaju iz Centra za istraživanje rata i ratnih zločina RS.
"To je vrlo opasno, jer se upravo kroz takve vansudske mehanizme osuđivanja činjenica nameće u stvari pitanje kolektivne odgovornosti, jer njima je izgleda malo što pravosuđe samo jednu stranu presuđuje i što sudi Srbima, sada treba i da baratamo spiskovima. Gledajte na tim spiskovima se nalaze kuvari, nalaze se čistačice koje su u tom peridou obavljali takvu ulogu koji nemaju nikakve veze ni sa kakvim ratnim dejstvima," kaže Milorad Kojić, direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Republike Srpske.
Trebamo se baviti konkretnim pitanjima procesuiranja odgvornih za ratne zločine, a ne manipulacijama, kaže Kojić. Podsjeća da za 2.683 ubijenih Srba u srednjem Podrinju, još nema odgovornih za zločine. Zadatak Udruženja "Majke enklava Srebrenica i Žepa", jeste da uvijek pred komemoraciju pokreću pitanja i teme koje će destabilizovati odnose između Bošnjaka i Srba.
