Nepristrasnost Sene Uzunović u sudskom procesu protiv Milorada Dodika i Miloša Lukića ne postoji, kažu u Srpskoj gdje niko ne vjeruje da će pravično suditi osoba koja je, tokom rata, bila izuzetno bliska sa pripadnicima Islamske zajednice i komandantima muslimanskih brigada.
Prema saznanjima ATV-a, dok je radila kao vojni sudija u Konjicu potpuno je bila na raspolaganju komandantu tzv. četvrte muslimanske brigade iz Konjica, Nezimu Haliloviću. On je i danas član Islamske zajednice i jedan od neformalnih lidera ‘’Muslimanskog bratstva’’. Početkom devedesetih imao je važnu ulogu u Konjicu.
"Što se tiče imama Nezima Halilovića, opšte je poznato da on kao vjerski službenik bio komandant 4. muslimanske brigade. Nakon rata imenovan je za glavnog imama džamije na Mojmilu. Poznato je i da je Saudijska Arabija finansirala izgradnju te džamije i uvezla jednu interpretaciju islama, koja nije donijela ništa dobro BiH. To je donijelo i mnoge bezbjednosne probleme, izgradnju strukture paradžemata, koji su poslužili, kako ističe, kao baza za sirijsko ratište, ali i ukrajinsko. Halilović je isto bio u Konjicu, gdje je sutkinja Sena Uzunović službovala. To nije za pohvalu. Zbog svega toga treba da izražavamo nezadovoljstvo ispred Suda BiH i na drugim mjestima u Srpskoj i BiH, ali i da tražimo pomoć od naših saveznika koji su sve jači, kaže Predrag Ćeranić, dekan Fakulteta bezbjednosnih nauka u Banjaluci.
I prosto se nameće logično pitanje: kako vjerovati u pravičnost osobe koja je bliska sa Halilovićem i koja ima vrlo interesantnu ratnu prošlost?
"Istovremeno u Konjicu djeluje specijalna jedinica pod komandom Nezima Halilovića i djeluje četvrta muslimanska brigada Konjic kojom takođe Muderis komanduje. Muderis je inače hatib džamije Kralj Fah, uticajni kadar islamske zajednice. Čovjek koji vodio ured za hadž u okviru Islamske zajednice i koji pripada stranci SDA. To su one Alijine hodže, hodže SDA koji danas ostvaruju najveći uticaj u Islamskoj zajednici", kaže Dževad Galijašević, stručnjak za bezbjednost.
I to nije sve: pomoćnik komandanta za pravne poslove u Petoj brdskoj brigadi takozvane Armije BiH, i to je Sena Uzunović tokom rata. Kada se sve ovo zna i doda da se sudi po nalogu nelegalnog Kristijana Šmita, uz podršku stranih ambasada, jasno je šta je u pitanju.
"Taj sudski proces je politički proces, gdje su sudije i tužioci dobili zadatak i čvrste instrukcije, da se izvrši eliminacija predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika. Time bi proces devastiranja Srpske i urušavanje njenih političkih kapaciteta dobio na zamahu, prevashodno u korist onih, kojima Srpska nije na volju", kaže Ćeranić.
Ima o Seni Uzunović još mnogo toga da se kaže iz ratnog perioda. Prema nezvaničnim informacijama, bila je bliska i sa nekadašnjim načelnikom policije u Konjicu. Sudilo mu se za ratne zločine ali je tokom procesa preminuo. Srbi iz Konjica imaju šta da kažu. Među njima je Slavko Ninković kome su ubijeni otac, stric, tetak, rođaci, kumovi… Svi ti ratni zločini nad Srbima nisu zanimali Senu Uzunović dok je obavljala pravosudnu funkciju u sudu u Konjicu.
"Sportska dvorana u Konjicu gdje je poginulo 13 ljudi, 7 Ćećeza, 3 Ninkovića i još neki ali niko nikad za to nije procesuiran. Ona treba da vodi računa o Srbima koji su pobijeni u Konjicu a ne da ovamo pravi farsu protiv Republike Srpske", priča Ninković.
Nikada ne treba zaboraviti da je upravo u Konjicu Uzunovićka bila vojni sudija u periodu od ‘93 do ‘96. Kada su počinjeni brojni zločini nad Srbima, kaže Zoran Pologoš. Podsjeća na strijeljanje porodice Golubović kada su ubijeni petogodišnji Petar i sedmogodišnji Pavle, do Blaca koje su potpuno sravnjene sa zemljom.
"Smatramo da je gospođa, gospođica, Sena Uzunović trebala da se bavi tim stvarima za vrijeme rata, ogromnim zločinima počinjenim u Konjicu i sada joj nije kasno jer ratni zločin ne zastarjeva i da bi bio njen moralni čin da podnese ostavku na ovu farsu od suđenja što je sada preuzela da vodi", kaže Zoran Pologoš, predsjednik Udruženja Konjičana Republike Srpske.
Zna se i da je Sena Uzunović bula jedan od tužilaca koji blokirali predmet o ratnim zločinima u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu. Smatrala je da za to ne postoji zakonski osnov. Prije dvije godine, bila jedan od 14 tadašnjih BH tužilaca koji su podnijeli prijedlog da Dodik bude procesuiran zbog, kako su naveli, "narušavanja ustavnog poretka BiH". Zna se i da je oslobađala Bošnjake koje je Haški tribunal osudio za ratne zločine.
"Jer je Sena Uzunović bila visoki funkcioner SDA u organima izvršne vlasti. Nakon toga prelazi u Tužilaštvo pa u Sud BiH i ima direktnu povezanost sa strankama u postupku. Predsjednik Dodik je i predsjednika SNSD-a i samim tim pojavljuje se kolizija između njenih političkih stavova koje je imala do prije dvije, tri godine i onoga što ona sada radi, kaže Marko Romić, savjetnik predsjednika Srpske.
Čime garantujete nepristrasnost i objektivnosti sudije Sene Uzunović koja je svojim radom dokazala apsolutnu pripadnost svom bošnjačkom narodu, ovo je poslaničko pitanje Sanje Vulić, šefa Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH vršiocu dužnosti predsjednika Suda BiH. Ističući da je veoma pohvalna briga sudije Uzunović za svoj narod, Vulićeva je u obrazloženju poslaničkog pitanja navela da potvrda VSTV da su znali za njenu prošlost, potom za oslobađajuću presuda Еsadu Landži, koji ni za Haški tribunal nije nevin, samo su neki od argumenata zašto postoji sumnja u njenu pravičnost i objektivnost.
Ne čudi onda da se traži izuzeće Sene Uzunović. I ugledni advokat Anto Nobilo, koji je pravni savjetnik Dodikove odbrane, poručuje da itekako ima razloga za njeno izuzeće. Podsjećamo da se na ročištu petog februara, bez ikakve najave, i da to odbrana nije znala, u sudnici samo pojavila Sena Uzunović umjesto Mirsada Strike i rekla da ona preuzima slučaj. Zakon je u tim slučajevima jasan - morao se obustaviti postupak, osim kod hitnoće ili ako će postupak biti ugrožen, što nije bio slučaj. Na sve to, i tužioci koji ne znaju da rade svoj posao, što je ranije i konstatovao prethodni sudija Strika koji je rekao da nikad nije vidio toliko nepripremljene tužioce. I to na kraju da se shvati kao ozbiljan sud? Kakva BiH takav i sud. Kolonijalna prćija kao što je ova nesrećna zajednica ne može ni da ima čestite sudije i tužioce koji znaju šta je pravo i pravda. Ono što se čuje i vidi u sudnici je čista lakrdija, kao što je i BiH kojom upravljaju stranci čiji podanici muslimani. Isti oni koji kažu da je BiH nezavisna i suverena. Kada to kažu, ne zna se da li je smiješnije ili žalosnije.
