Golićeva je podsjetila da je jedan hrvatski portal objavio tekst koji je izazvao veliku pažnju u javnosti BiH, ali u kojem nije ništa novo osim da će uslijediti sastanak ministara iz Hrvatske i Slovenije na kojem će razgovarati da li će nisko i srednjeradioaktivni nuklearni otpad biti zbrinjavan na lokalitetu nastanka, u mjestu Vrbine, ili će svako svoju polovinu otpada odvoziti na druge lokacije. 

"Još ništa nije dogovoreno. Mi smo u nekoliko navrata pisali vlastima Hrvatske i tražili da nam kažu da li preduzimaju bilo kakve aktivnosti kada je riječ o zbrinjavanju ovog otpada. Dobili smo odgovor da još nisu u fazi izrade studije o procjeni uticaja na životnu sredinu i da će, ukoliko odaberu lokaciju, uputiti BiH sva dokumenta, što su obavezni kao članica ESPO konvencije. Do danas nismo ništa dobili", rekla je Golićeva novinarima u Banjaluci. 

Ona je podsjetila da su na više nivoa vlasti u BiH usvojene deklaracije i rezolucije kojima su predstavnici vlasti obavezani kako da se ponašaju. 

"Sve informacije i zaključke sa sastanaka smo dostavljali Savjetu ministara i bila sam spremna da, kao predsjedavajuća Radne grupe koju je formirao Savjet ministara, odem na njihovu sjednicu da ih obavijestim o svemu onome što radimo. Ispalo je da nikoga više ne zanima šta je urađeno, a jedino je ministar inostranih poslova Igor Crnadak na konferenciji u Beču pokrenuo pitanje Trgovske gore. Nikada niko drugi se o ovom pitanju nije oglasio", naglasila je Golićeva. 

Ona je podsjetila da je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, čim je došao na tu poziciju, tražio informacije o Trgovskoj gori i na osnovu dobijenih informacija sazvao sjednicu Predsjedništva na kojoj su usvojeni zaključci kojima je zatraženo od vlasti Hrvatske da ne skladišti otpad na granici sa BiH i da pronađe neku drugu lokaciju za to. 

Golićeva je izrazila zabrinutost da će Hrvatska iskoristiti situaciju da je Savjet ministara u tehničkom mandatu. 

"Ukoliko se to dogodi, a nadam se da do toga neće doći i da će Hrvatska sa Slovenijom dogovoriti da se otpad skladišti u mjestu Vrbine gdje je i nastao, BiH može tražiti međunarodnu arbitražu. Prvo se obraćamo Sekretarijatu ESPO konvencije koja treba da sazove sve strane, a posljednji korak je Međunarodni sud pravde koji treba da se izjasni o tom pitanju", pojasnila je Golićeva. 

On je dodala da se nada da će krajem avgusta, u cilju zaštite stanovništva, područje oko rijeke Une biti proglašeno parkom prirode. 

"Dalje se nastavlja Nacionalni park `Una` koji se nalazi u Federaciji BiH. Ako pored dva nacionalna parka i dva zaštićena područja neko želi da gradi odlagalište radioaktivnog otpada to bi bio pravni nonsens i presedan u civilizovanom svijetu", rekla je Golićeva. 

Ona je zaključila da će biti potrebno još mnogo diplomatskih aktivnosti da bi bila osujećena namjera Hrvatske da bude izgrađeno odlagalište. 

"Imamo i pravna sredstva i nećemo odustati od pravne borbe. Na nivou BiH ćemo angažovati međunarodni tim koji će se baviti zaštitom 230.000 stanovnika koji žive na lokalitetu gdje Hrvatska namjerava da skladišti radioaktivni otpad. Mnoge županije u Hrvatskoj razmišljaju kao i mi i bore se protiv toga kao i mi", kaže Golićeva.