Andrej Plenković, premijer Hrvatske, nakon sastanka sa Borjanom Krišto, predsjedavajućom Savjeta ministara BiH rekao je da je sa Slovenijom dogovoreno da se nuklearni otpad skladišti u okviru nuklerane centrale Krško i poslije 2028. godine.
To praktično znači da do skladištenja nukelarnog otpada u Čerkezovcu na Trgovoskoj gori kod Dvora na granici sa BiH još uvijek neće doći, što će, kako je, rekao Plenković relaksirati odnose sa BiH.
Govoreći o evropskim integracijama, Plenković je rekao da je vidljivo da BiH bolje funkcioniše nego u prošlosti te da ga to raduje.
"Vidi se razlika u dinamici i to je za nas zadovoljstvo da na taj način BiH pokazuje institucionalnu stabilnost i jača kredibilitet na evropskom putu", rekao je Plenković, prenose Nezavisne.
On je rekao da je u prvih šest mjeseci trgovinska razmjena BiH i Hrvatske bila dvije milijarde evra što dovoljno govori o nivou ekonomske saradnje.
"Proces proširenja ЕU trenutno se nalazi u ključnoj i jedinstvenoj fazi. Ruska agresija na Ukrajinu ubrzale su proces proširenja ЕU", rekao je Plenković.
On je rekao da želi ohrabriti Savjet ministara i Parlamentarnu skupštinu da učine napore i donose zakone koji su poznati kao ciljevi jer ukoliko se to dogodi, svim zagovornicima biće lakše zagovarati donošenje pozitivnih odluka koje se odnose na BiH.
Predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto izjavila je da su na današnjem sastanku sa predsjednikom Vlade Hrvatske Andrejem Plenkovićem u Sarajevu dotaknuta otvorena pitanja između dvije zemlje koja treba riješti međusobnim uvažavanjem i dijalogom.
Krištova je u izjavi medijima rekla da je zahvalila Plenkoviću za pomoć Hrvatske na evroatlantskom putu BiH.
"Njihova uloga i doprinos su nemjerljivi, od same predaje zahtjeva BiH za članstvo 2016. godine do dobijanja kandidatskog statusa 2022. godine", rekla je Krištova, izrazivši nadu da će Plenković i Vlada Hrvatske nastaviti da pružaju pomoć u daljim koracima BiH ka članstvu u ЕU, uključujući i očekivano otvaranje pregovora.
Ona je zahvalila i za pomoć Vlade Hrvatske kada su u pitanju infrastrukturni projekti, od saobraćaja, do oblasti, zdravstva, kulture i obrazovanja, za šta je istakla da je bitno za hrvatski narod, ali i sve ostale u BiH.
O dobrim odnosima Hrvatske i BiH, dodala je Krištova, svjedoče dobri susreti, poput sjednice Savjeta ministara i hrvatske Vlade, 20. juna u Zagrebu, kada je razgovarno o brojnim pitanjima i doneseno dosta odluka, između ostalog o gradnji infrastrukturnih projekata od obostranog interesa.
"Informisala sam Plenkovića o onome što radi Savjet ministara na evropskom putu i onome što su njegov posao i odgovornost u skladu sa ustavnim ovlaštenjima kao institucije izvršne vlasti na nivou BiH", navela je Krištova, prenosi Srna.
Ona je ocijenila da je Savjet ministara u ovom mandatu napravio važan iskorak u procesu evropskih integracija, ali i kada su pitanju privredni rast, vladavina prava i borba protiv korupcije.
Navodeći da će tako biti nastavljeno i dalje, ona je dodala da Savjet ministara u okviru svojih ovlaštenja spoljnu i bezbjednosnu politiku usklađuje sa zajedničkom politikom ЕU.
"Sve naše obaveze koje smo imali na evropskom putu usklađujemo sa principima i vrijednostima ЕU", rekla je Krištova.
Ističući da se u BiH ulaže jako puno truda u izgradnju međusobnog povjerenja, ona je Plenkovića informisala i o sastancima na političkom nivou za koje je rekla da ipak daju određen rezultat.
Krištova je i ovaj put rekla da BiH mora napraviti veliki iskorak kada je u pitanju reforma Izbornog zakona, posebno kada je u pitanju legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda.
"Ohrabruje da su na nivou političkih predstavnika parlamentarne većine BiH dogovorena načela za implementaciju ovakvih odluka. Vjerujem i na tome ćemo insistirati da je to prije svega potrebno BiH, izgradnji mira i stabilnosti, ali i evropskog puta", istakla je Krištova.
Ona je izrazila uvjerenje da će BiH i Hrvatska ostvariti uspješnu saradnju i na regionalnom planu.
