U izjavi Srni on je pojasnio da OBA služi za prikupljanje informacija koje bi trebalo da proslijedi nadležnim institucijama, ali da u BiH nisu jasno uređene nadležnosti između različitih organizacionih dijelova. 

Prema njegovim riječima, OBA može da ima saznanja da građanin neke države ne bi trebao da uđe u BiH, ali ne može donijeti odluku da zabrani ulaska. 

"Javnost se danima bavi tim pitanjem, ovaj slučaj se pokušava politički iskoristiti, a manje se bave pitanjem da li je nečije ljudsko pravo ugroženo ili nije. U slučaju Prilepina narušena su ljudska prava i podignute tenzije", naglasio je Jovičić. 

On je upozorio da je OBA izašla iz okvira svojih nadležnosti. "Vjerovatno se rukovodila praksom takvih službi u drugim državama, ali se to nije smjelo desiti, pogotovo što je Prilepin u više navrata već dolazio u BiH", rekao je Jovičić. 

Uz ocjenu da se u ovom slučaju radi o politizaciji, on je naveo da se u BiH mora urediti sistemsko ponašanje tih institucija. 

"Imamo stalne tenzije, a možda je jedan od razloga i to što je izborna godina. Osim toga, u BiH nisu jasno uređene nadležnosti između različitih organizacionih dijelova države", naveo je Jovičić. 

Prema njegovim saznanjima, nije bilo nikakvog razloga da se ne odobri ulazak Prilepinu u BiH. 

"Nemam informacije da je ruski pisac pisao bilo kakve tekstove na štetu nekog naroda. On svojim djelovanjem nije mogao napraviti bilo kakvu bezbjednosnu prijetnju u bilo kom pogledu i apsolutno nije bilo razloga da se zabrani ulazak u BiH", tvrdi Jovičić. 

Prilepinu je u četvrtak, 23. avgusta, zabranjen ulazak u BiH, navodno, iz bezbjednosnih razloga. 

Ruski pisac trebalo je da učestvuje na književnoj večeri u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci Republike Srpske u Banjaluci.