"Da li BiH treba moderno, profesionalno i nezavisno pravosuđe? Odgovor je - da. Svi mi želimo efikasan, civilizovan i bez korupcije sistem pravosuđa. Kako ići naprijed u reformi pravosuđa? To treba da rade lokalne strane, parlamentarci uz pomoć međunarodnih aktera, ako je to potrebno", rekao je Ivancov za Televiziju "N1" komentarišući stav OHR-a u vezi sa posljednjim događajima u VSTS i predsjednikom ovog savjeta Milanom Tegeltijom. 

Ivancov je naglasio da se OHR upleo u funkcionisanje institucije VSTS-a, te upitao šta bi se desilo da ambasador bilo koje države u SAD kaže da je ono što radi tužilac u Americi pogrešno. 

"Uvjeren sam da bi bio izbačen iz države za nekoliko mjeseci, ako ne i brže. Kako se može desiti da se strana institucija uključuje u unutrašnje pitanje? Sudije i tužioci BiH treba da kažu šta je pogrešno, a šta ispravno u skladu sa zakonima. Vjerujem da je tako i urađeno", poručio je Ivancov. 

Ruski amabasador u BiH rekao je da je pogledao snimak sa Tegeltijom, te da za njega tu nema ništa sporno jer je tako utvrdila i disciplinska komisija VSTS-a. 

"Vidio sam snimak. Nisam istražilac, ni sudija. Koliko znam Tegeltija je dao objašnjenje šta se vidi na snimku i njegovo objašnjenje je prihvaćeno na disciplinskoj komisiji. Imam neke sumnje što se tiče izvora ovog snimka. Upoznat sam sa izvorima `Žurnala`. Što se mene tiče, portal `Žurnal` nije kredibilan", naveo je Ivancov. 

On je podsjetio na aferu sa hrvatskom obavještajnom agencijom u kojoj je novinar tog portala nekao uspio da pomiješa sve i kaže da se taj slučaj desio nekoliko sedmica nakon što se "ruski ambasador sastao sa glavnim tužiocem Tužilaštva BiH Gordanom Tadić i da su sve oni isplanirali". 

"To je glupost. Mi smo pričali o bilateralnim pitanjima i to je bilo sve. Kako ja mogu vjerovati sada ovom portalu?", upitao je Ivancov. 

On je dodao da njegova funkcija nije da određuje šta se govori na snimku, već da je njegova funkcija da u BiH radi na bilateralnim odnosima i na sprovođenju osnovnih principa Dejtonskog mirovnog sporazuma, jer je Rusija svjedok tog sporazuma. 

Odgovarajući na pitanje zašto Rusija često ne podržava zajedničku izjavu Savjeta za sprovođenje mira (PIK), Ivancov je rekao da postoje tri osnovne stvari u vezi sa Dejtonskim sporazumom - integritet i suverenitet BiH, jednaka konstitutivnost naroda i posebne nadležnosti dva entiteta, te da su to tri stuba Dejtonskog sporazuma koje Rusija prati na sastancima PIK-a. 

Prema njegovim riječima, svaki od tri konstitutivna naroda ima svoje pozicije i potrebe, koje nemaju uvijek zajednički jezik. 

"HDZ javno traži reorganizaciju. Na kongresu SDA se govorilo o reorganizaciji BiH i to su govorili na drugi način od HDZ-a, a naglasak je bio na ukidanju etničkog nivoa. Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik govori da je Republika Srpska entitet koji ima svoju strukturu vlasti i koji može funkcionisati kao nezavisan. Sve tri stvari se mogu kritikovati kao antidejtonske, ali moramo shvatiti da postoje velike razlike između aspiracija i konkretnih djela", pojasnio je Ivancov. 

On je rekao da je Rusija podržala incijativu za uspostavljanje rezervnog sastava MUP-a Republike Srpske, jer je to bilo transparentno i u skladu sa zakonom. 

Odgovarajući na pitanje da li je uticao na stav lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića u vezi sa NATO-om i ima li ruskog uticaja u BiH, Ivancov je naglasio da Rusija ne funkcioniše tako i da ne koristi termin uticaj. 

"Mi sarađujemo. Neki drugi svoje probleme opravdavaju ruskim uticajem. Čović je postavio pitanje Izbornog zakona i kažu to je ruski uticaj. Dodik je pobijedio na izborima - `ruski uticaj`", kaže Ivancov.