Na gradskom groblju u Pučilima kod Bijeljine danas je služen je parastos kod spomen-kosturnice za stradale vojnike JNA u "Tuzlanskoj koloni", a potom su položeni vijenci i cvijeće i poslata je jasna poruka - to je bio zločin nad vojnicima koji nisu mogli da se brane i to nikada ne smije da se zaboravi.
Prethodno su učesnici posjetili mjesto stradanja vojnika na Brčanskoj Malti u Tuzli, odakle su se vratili na groblje u Pučile.
Okupljenima se na groblju u Pučilama obratio ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Duško Milunović koji je podsjetio da su Srbi stradalnički narod.
Milunović je istakao značaj jedinstva među Srbima zahvaljujući kojem danas imaju Republiku Srpsku koju treba da čuvaju, jer je ona garancija slobodnog života za srpski naroda.
"Pozivam u ovim teškim vremenima da to jedinstvo bude što veće kako nas ne bi zadesila tragična sudbina iz naše prošlosti", istakao je Milunović.
On je zahvalio svima koji su danas došli na obilježavanje 30 godina od stradanja vojnika JNA u Tuzli i istakao da se na taj način čuva od zaborava jedan tako strašan zločin.
Milunović je poručio u Bijeljini da povjerenje na ovim prostorima može da se zadobije samo osudom svih počinjenih zločina u Odbrambeno-otadžbinskom ratu, a ne da se njima pristupa selektivno i da se imaju različiti aršini.
Milunović je ukazao da su i slučaj "Tuzlanske kolone" i "Dobrovoljačke ulice" propratili i mediji.
"Iz snimaka je vidljivo na koji način su oni napali kolonu i ubili najveći broj mladića na služenju vojnog roka. Koliko puta treba da ponovimo da na ovim prostorima povjerenje može da se zadobije samo osudom svih počinjenih zločina u Odbrambeno-otadžbinskom ratu, a ne da se njima pristupa selektivno i da se imaju različiti aršini", rekao je Milunović novinarima u Bijeljini.
Milunović kaže da i, kada se gledaju dužine presuda zločinima počinjenim nad Srbima, vidljivo je da su one mnogo kraće nego kada je riječ o presudama Srbima.
"Kada je riječ o Tuzli, osuđeno je samo jedno lice i to za zlostavljanje zatvorenika - na 1,5 godinu, što je neprihvatljivo. Sa druge strane, tu su osude Srba na dugogodišnje robije, a po komandnoj odgovornosti na još duže", rekao je Milunović i ukazao da Srbi moraju da istraju u borbi za pravdu za sve ubijene sunarodnike.
Pored Milunovića, među prisutinima su bili porodice poginulih, preživjeli iz kolone, predstavnici organizacija proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata.
Tu su bili i izaslanik srpskog člana Predsjedništva BiH Boško Tomić, delegacija Narodne skupštine Republike Srpske i direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Milorad Kojić, ministar saobraćaja i veza Republike Srpske Nedeljko Ćorić, poslanik u Predstavičkom domu parlamenta BiH Sanja Vulić, te Trećeg pješadijskog Republika Srpska puka Oružanih snaga BiH.
Muslimanske snage 15. maja 1992. godine napale su kolonu JNA u Tuzli koja je, na osnovu prethodno postignutog dogovora, trebala da napusti tuzlansku kasarnu prilikom čega su ubijena 54 pripadnika JNA, 78 ranjeno, dok su 44 pripadnika JNA zarobljena od kojih su petorica kasnije ubijena, a ostali zlostavljani i mučeni.
Napad na 92. motorizovanu brigadu JNA, koja se u dogovoru sa vlastima Tuzle mirno povlačila iz kasarne "Husinska buna", izvršen je iz zasjede.
Tuzlansku kolonu, u kojoj je bilo 600 vojnika i njihovih starješina, te 200 motornih vozila napali su pripadnici muslimanskog MUP-a, Teritorijalne odbrane i "Zelenih beretki".
