Republika Srpska ima utemeljenje u Ustavu BiH za donošenje pravnih akata kojima će povući ranije datu saglasnost za prenos nadležnosti i formiranje Oružanih snaga, Visokog sudskog i tužilačkog savjeta i Obavještajno-bezbjednosne agencije BiH.
Prema objašnjenjima sagovornika "Glasa Srpske", član 3. Ustava BiH, koji govori o pravnom poretku i nadležnosti institucija, jasno i precizno kaže da "sve vladine funkcije i ovlaštenja koja nisu ovim Ustavom izričito povjerena institucijama BiH pripadaju entitetima".
Pored toga, tvrde sagovornici pomenutog lista, i Ustav Republike Srpske daje za pravo Narodnoj skupštini Republike Srpske da ospori sve neustavne nadležnosti BiH, jer član 3. kaže da "Republici pripadaju sve državne funkcije i nadležnosti osim onih koje su Ustavom BiH izričito prenesene na njene institucije".
Profesor ustavnog prava na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu, koji je bio i u delegaciji Srpske na mirovnim pregovorima u Dejtonu, Radomir Lukić kaže da institucijama BiH njenim Ustavom nisu povjerene nadležnosti u oblasti odbrane, pravosuđa i bezbjednosti.
"Republika Srpska jeste dala saglasnost za formiranje OS BiH, VSTS i OBA, ali to nikada nije postalo dio Ustava BiH, tako da su nesuvisle tvrdnje da se povlačenjem saglasnosti krši Ustav BiH. Volio bih da svi oni koji to tvrde precizno kažu koji to član Ustava BiH se krši", kaže Lukić za "Glas Srpske".
I predsjednik Političkog savjeta SNSD-a Slavko Mitrović kaže da je Ustavom BiH jasno utvrđena podjela nadležnosti između BiH i entiteta.
"Dva propala pokušaja ustavnih promjena radi naknadne legalizacije nametnutih zakona, poznatih kao 'aprilski' i 'butmirski' paket, direktno potvrđuju neustavnost zakona nametnutih od strane visokih predstavnika, pa i onih zakona koje je donijela Parlamentarna skupština BiH bez izričitog ustavnog osnova", ocijenio je Mitrović.
Prema njegovim riječima, zato je sarajevski profesor ustavnog prava Kasim Trnka nakon propasti pomenutih paketa ustavnih promjena pisao da je potrebno izvršiti "neophodnu konstitucionalizaciju već postignutih reformi u oblasti sistema odbrane, pravosudnog sistema, sistema oporezivanja, obavještajno-bezbjednosnih službi i drugih važnijih pitanja koja su, umjesto Ustavom, uređena zakonima".
"Krajnje je vrijeme da Republika Srpska u skladu sa svojim ustavnim položajem, potvrđenim Dejtonskim sporazumom, ukine sve neustavne propise kojima su uspostavljane nelegalne institucije na nivou BiH. A mnogo takvih se nakotilo u vrijeme diktature OHR-a i njegovog Ustavnog suda kome su pisali gotove presude protiv prava Republike Srpske", istakao je Mitrović.
On je poručio da će se Republika Srpska kao strana potpisnica Dejtonskog sporazuma i njegovih aneksa pridržavati člana pet, prema kojem "strane pozdravljaju i podržavaju postignute dogovore u vezi sa Ustavom BiH, izloženim u Aneksu četiri".
"Tim aneksom propisano je da će se entiteti i svi njihovi dijelovi u potpunosti pridržavati ovog ustava, koji ima prednost nad onim odredbama zakona BiH, kao i ustava i zakona entiteta koji nisu u skladu s njim", precizirao je Mitrović.
Odbrana
Narodna skupština Republike Srpske usvojila je ranije amandmane na Ustav Republike Srpske kojima je odbrana izbrisana iz Ustava Srpske kao nadležnost predsjednika Republike.
Međutim, iako je izbrisana iz Ustava Republike Srpske, nadležnost u oblasti odbrane nikada nije ugrađena u Ustav BiH kao nadležnost BiH.
