Pred predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom nije presuda, nego nova izborna pobjeda u oktobru, ako strani faktor u BiH to još nije uvidio, onda ništa ne shvataju, istakao je ambasador BiH u Srbiji Aleksandar Vranješ.
Vranješ je naglasio da ono što se može sa sigurnošću konstatovati jeste da Republika Srpska neće pasivno čekati da međunarodna zajednica uruši njene temelje. Politička samoodbrana je jedino što preostaje rukovodstvu Srpske, jer su pravne metode u BiH davno korumpirane po principu 'kadija te tuži, kadija ti sudi'", naglasio je Vranješ.
Sa druge strane, dodao je on, pitanje koje bi trebalo zabrinuti analitičare po raznim ambasadama u Sarajevu glasi – kako će BiH preživjeti zapadnu tiraniju?
U kolumni za beogradsku "Politiku" ambasador Vranješ je podsjetio da su početkom 2021. godine pažnju javnosti u BiH privukli intervjui dva bivša visoka predstavnika, Karla Bilta i Volfganga Petriča.
"Povodom nastupajuće 25. godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma, obojica su se osvrnuli na aktuelnu situaciju u BiH ponudivši neka svoja rješenja. Kao da su se dogovarali, obojica zaključiše da je neophodno ugasiti OHR. Tako je Bilt istakao za BHRT u januaru 2021. godine da treba smanjiti ulogu visokog predstavnika, da je vrijeme bonskih ovlašćenja prošlo i da BiH više nije protektorat međunarodne zajednice.
Sličnog stava bio je i Petrič koji je za Radio Slobodna Еvropa februara iste godine izjavio da je OHR danas dio problema, a ne rješenja i ukoliko bi Šmit bio imenovan za visokog predstavnika uprkos vetu Rusije, onda bi legitimitet OHR-a bio u potpunosti dezavuisan", naveo je Vranješ.
Događaji koji će uslijediti, dodao je Vranješ, potpuno će negirati zaključke ova dva veterana.
"Da je Kristijan Šmit potencijalni nasljednik Valentina Incka, sve se jače čulo po kuloarima već početkom 2021. godine. Tvrdilo se da je on izbor odlazećeg kancelara Angele Merkel, uprkos tome što su SAD na tom mjestu vidjele nekog drugog. Ipak, SAD su prihvatile Šmita i 'progurale' njegovo ime na Upravnom odboru Savjeta za implementaciju mira (PIK). Ovo ad hoc tijelo 'neformalne grupe zemalja', kako ga je onomad okarakterisao Еvropski sud za ljudska prava, nije bilo dovoljno da Šmita inicira u visokog predstavnika", naveo je Vranješ.
On je ukazao da je izostala rezolucija Savjeta bezbjednosti UN, zahvaljujući principijelnim stavovima Ruske Federacije i Kine, a samim tim i Šmitova verifikacija.
"To, pak nije spriječilo zapadnu grupu zemalja da Šmitu daju legitimitet i vjetar u leđa kako bi uz lažno predstavljanje otpočeo nametanje niza odluka u BiH pozivajući se na već mnogima sporna bonska ovlašćenja. Time je 'Pandorina kutija' otvorena, a samo rijetki pojedinci među zapadnim diplomatama će iskreno odgovoriti na pitanje da li je kršenje međunarodnog prava u slučaju Šmita i njegovo inaugurisanje po svaku cijenu ustabililo političke prilike u BiH ili je ova državna zajednica danas u većem političkom haosu, na korak od raspada", naglasio je Vranješ.
Prema njegovim riječima, jedno od Šmitovih brojnih nametanja kojem su aplaudirali na Zapadu, bila je izmjena Krivičnog zakona BiH kojom je ustanovljena nova inkriminacija "neizvršavanje odluka visokog predstavnika".
"Time je odbijanje slijepe poslušnosti zapadnom 'vicekralju' u BiH postalo kriminalni čin sa zaprijećenom kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina uz obaveznu zabranu vršenja dužnosti. Dakle, ako bi se neki srpski funkcioner drznuo da se ogluši o nelegalne odluke nepostojećeg visokog predstavnika u BiH, mogao bi u zatvoru da završi i da mu se oduzme pravo vršenja javne funkcije. I pogađate, meta je bio Milorad Dodik", istakao je Vranješ.
Veoma brzo, podsjetio je Vranješ, kreirana je i podignuta optužnica protiv predsjednika Republike Srpske zato što je izvršio ustavnu obavezu proglašenja Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH kojeg je prethodno usvojila Narodna skupština, a kojeg je potom lažni visoki predstavnik preko veb sajta OHR-a ukinuo.
"I bez obzira što je Šmitova izmjena Krivičnog zakona BiH stupila na snagu dan nakon Dodikovog ukaza o proglašenju zakona, uslijedila je ubrzana procedura pisanja optužnice, pokretanja sudskog postupka, dovođenja pogodnih sudija i stvaranja medijske atmosfere kako su stranci konačno doskočili Miloradu Dodiku", dodao je ambasador BiH u Srbiji.
On je konstatovao da je očigledno u pitanju politički proces sa jasnim ciljem, ali kako stvari stoje prije će nestati BiH nego politička karijera Milorada Dodika.
"Ono što se sve glasnije čuje po banjalučkim kuloarima jesu pripremljene mjere koje će vlasti u Republici Srpskoj preduzeti u slučaju da se predsjedniku presudi i zabrani političko djelovanje. Tako se može čuti da će se pred Narodnom skupštinom Republike Srpske naći čitav niz zakona po hitnom postupku, od Zakona o neprimjenjivanju odluka Suda BiH, pa do propisa kojima bi se obezbijedilo finansiranje državnih službenika iz reda srpskog naroda na nivou zajedničkih institucija", naveo je Vranješ.
Zatim, dodao je on, predviđa se da će istog dana srpski funkcioneri na nivou BiH prestati da donose odluke, ali bez povlačenja iz Sarajeva. Prema njegovim riječima, u isto vrijeme će se usvojiti i Izborni zakon te će se svi budući lokalni i opšti izbori na teritoriji Republike Srpske odvijati mimo Centralne izborne komisije BiH.
"Po kuloarima se može čuti još niz mjera, a na pitanje kako sve to opravdati slovom Dejtonskog sporazuma, odgovor glasi da su upravo SAD i Njemačka uz zapadne partnere srušile taj isti sporazum mijenjajući poredak i sprovodeći tihu okupaciju BiH, koja se posljednje dvije godine sa njemačkim funkcionerom Šmitom posebno rasplamsala. Tako da srpski politički otpor ovoj tiraniji nema alternativu, pa makar ne ostalo ništa od državne zajednice, kako ustvrdiše sagovornici", zaključio je Vranješ.
