U Zakonu o OBA navedeno je da predsjedavajući Savjeta ministara koordiniše aktivnosti Agencije i obezbjeđuje smjernice obavještajno-bezbjednosne politike, nadzire rad Agencije i snosi političku odgovornost za njen rad.

Prilikom izvršavanja svojih dužnosti, piše u tom zakonu, predsjedavajući Savjeta ministara uzima u obzir stav Izvršnog obavještajnog odbora i Savjeta ministara kao cjeline.

Predsjedavajući Savjeta ministara BiH, prema Članu 10, mjerodavan je da vrši nadzor nad radom Agencije i obezbjeđuje zakonitost, što uključuje davanje opštih smjernica za izvršavanje zadataka, na način kojim se unapređuje efikasnost i odgovornost Agencije.

"Predsjedavajući Savjeta ministara mjerodavan je da utvrđuje programe razvoja Agencije i donosi smjernice za njihovo sprovođenje u koordinaciji sa generalnim direktorom, saziva sastanke Izvršnog obavještajnog odbora najmanje jednom u svakom mjesecu i podnosi Predsjedništvu i parlamentu BiH koncizno godišnji izvještaj o aktivnostima Agencije najkasnije do 1. maja za prethodnu godinu", propisano je, između ostalog, Zakonom o OBA.

Prema tom zakonu, predsjedavajući bi trebalo da dostavlja Zajedničkoj komisiji za nadzor nad radom OBA izvještaje u vezi sa pitanjima koja su, prema ovom zakonu, u njegovoj nadležnosti.

U Savjetu ministara Srni je rečeno da OBA radi svoj posao profesionalno i odgovorno i da zabrana ulaska u BiH Prilepinu "sigurno ima svoje razloge".

U odgovoru Srni istaknuto je i da Ministarstvo inostranih poslova BiH i OBA imaju potpisan ugovor o međusobnoj pomoći i saradnji, tako da se ministar uvijek može direktno obratiti OBA za sve podatke koji ga interesuju i koje mu Agencija, u skladu sa Zakonom o OBA BiH, može dostaviti.

"Predsjedavajući Savjeta ministara nema nadležnost da se miješa u operativni rad OBA, odnosno operativne poslove i zadatke, kako direktora Agencije, tako i bilo kojeg zaposlenog", tvrde u Savjetu ministara, iako u zakonu piše drugačije.

Ministarstvo inostranih poslova, nakon što dobije informacije od Izvršnog obavještajnog odbora, od kojeg je juče zatražilo objašnjenje o zabrani ulaska u BiH državljaninu Ruske Federacije Zaharu Prilepinu, poslaće Ambasadi Rusije u BiH odgovor na notu kojom su tražili obrazloženje slučaja.

Dopis Izvršnom obavještajnom odboru uputio je u petak, 24. avgusta, ministar inostranih poslova Igor Crnadak koji je zatražio dostavljanje svih raspoloživih informacija u vezi sa postupkom donošenja odluke o uskraćivanju prava Prilepinu na ulazak u BiH, kao i informaciju o usklađenosti ove odluke sa zakonodavstvom BiH.

Član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske Mladen Ivanić rekao je da, dok ne bude imao sve informacije, neće komentarisati zabranu ulaska u BiH Prilepinu, te dodao da smatra da OBA BiH nije mogla donijeti takvu odluku.

"Sada istražujem kako je došlo do toga. Ono što sam dobio je da je OBA izdala naredbu. Prema mom tumačenju prava, ona ne može izdavati naredbu", rekao je Ivanić novinarima.

On smatra da takve odluke mogu donositi samo politički organi izvršne vlasti - resorno ministarstvo ili Savjet ministara, a nikako bezbjednosna agencija.

Govoreći o zabrani ulaska u BiH ruskom piscu Zaharu Prilepinu, ministar bezbjednosti BiH Dragan Mektić naveo je da bezbjednosne agencije u BiH imaju baze podataka o inkriminisanim licima u kojima je više hiljada onih koji ne mogu ući u BiH i uglavnom su afro-azijskog porijekla, te ponovio da nema veze za zabranom ulaska.

"Međutim, Prilepin je u BiH ulazio više od 30 puta, a samo jednom je to evidentirano. Njegova ultradesničarska partija je zabranjena u Rusiji, a ovdje je dolazio s ciljem razbijanja opozicije. Jedan od sastanaka bio je i u Andrićgradu sa Miloradom Dodikom, Emirom Kusturicom i još nekim licima. Iz ovoga je sve jasno", tvrdi Mektić.

Ruskom piscu Prilepinu je u četvrtak, 23. avgusta, zabranjen ulazak u BiH, navodno, iz bezbjednosnih razloga.

U obrazloženju rješenja o zabrani ulaska u BiH ruskom piscu, koje je u posjedu Srne, navodi se da njegovo prisustvo na teritoriji BiH "predstavlja prijetnju bezbjednosti BiH, javnom poretku ili međunarodnim odnosima BiH". Ovu naredbu donijela je OBA 26. marta.

Prilepin je savremeni ruski pisac, a njegove knjige uključene su u program ruskih humanističkih fakulteta.

Ruski pisac trebalo je da učestvuje na književnoj večeri u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci Republike Srpske u Banjaluci.