Milica Ristović Krstić, direktor Instituta za metrologiju BiH, reagovala je na optužbe njenog zamjenika Harisa Memića, koji tvrdi da ona ne radi po zakonu a o čemu je poslao dopis nadležnim institucijama BiH. Ristović Krstić navodi da je tužno što Memić namjerno zaobilazi zakonske odredbe pokušavajući da kriminalizuje rad direktora Instituta te potencijalno i drugih državnih službenika u Institutu.
Ona kaže da je Zakonom o osnivanju Instituta za metrologiju Bosne Hercegovine propisano da su direktor i zamjenik direktora Instituta dužni, na osnovu Ustava, zakona, drugih propisa i smjernica Savjeta ministara BiH, savjesno izvršavati povjerenu dužnost lično su odgovorni za njihovo izvršavanje, kao i za rad Instituta.
Ova odgovornost zamjenika direktora, dodaje Ristović Krstić, odnosi se na dio kada on zamjenjuje direktora ako nije u stanju da obavlja svoja ovlašćenja i obaveze.
„Stoga, ne samo da bi svako kolektivno odlučivanje bilo višestruko nezakonito, već je jasno da zamjenik direktora Instituta ima samo jedno zakonsko pravo i nadležnost: da zamijeni direktora kada nije u stanju da obavlja svoja ovlašćenja i obaveze. Zbog njegove iluzije o vlastitoj važnosti kao zamjenika i njegovog bahatog ponašanja prema dojučerašnjim kolegama njemu su još u maju ove godine detaljno date do znanja informacije iz pozitivnih propisa nadležnostima zamjenika direktora. Bez obzira na te nedvosmislene citate iz zakona i drugih propisa, on istrajava u tumačenjima koja korespondiraju njegovoj nerealnoj spici stvarnosti“, navela je Ristović Krstić u saopštenju.
Ona kaže da u Memićevom dopisu, koji je poslao institucijama u BiH, prepoznaje se želja, koja dolazi od straha od odgovornosti za urađeno i za neurađeno a sve u cilju da se ogradi od odgovornosti iščekujući pri tome neku pomoć institucija.
„Da bi opravdao svoje ponašanje ne preza od: potcjenjivanja svega što se događa u Institutu kada on nije dio tog rezultata, nipodaštavanja nauke i istraživanja kojim se bavi Institut godinama i davanja tumačenja, U biti distribucije obmana, na razne teme iz istorije Instituta u kojima je, prema riječima mog prethodnika i ostalih kolega, učestvovao epizodno ili nikako, istovremeno se hvaleći svojom važnošću i istorijskom ulogom u nekim po njemu uspjesima Instituta. Njegovo nametanje za stručnjaka bez pokrića za sve i svašta može proći samo kod neupućenih ili kod laika, a svakako ne može proći kod saradnika i svjedoka razvoja Instituta“, istakla je direktor Instituta ua metrologiju.
Navodi zamjenika direktora Instituta Harisa Memića da je on nezavisni ekspert izabran od strane Savjeta ministara kao član Savjeta za metrologiju BiH su apsolutno netačni i navodi na zaključak da je on, u nekoj konkurenciji putem javnog poziva došao na to mjesto, a istina je da je gospodin Memić jedan od prijedloga prethodnog direktora Instituta iz reda državnih službenika, navodi se dalje u saopštenju.
Nažalost, kao član Savjeta za metrologiju Memić nije pokazao svoje ekspertsko znanje niti iskazao inicijativu za rad u ovom tijelu, imajući u vidu da je Savjet u svom četvorogodišnjem mandatu imao ukupno dvije sjednice, iako je u Poslovniku o radu ovog tijela definisano da će se održavati najmanje dvije sjednice godišnje.
U nastavku prenosimo objašnjenje Milice Ristović Krstić.
„Pojašnjenja radi, Savjet za metrologiju BiH je savjetodavno tijelo imenovano od strane Savjeta ministara čija je nadležnost jasno definisana u članu 5. Zakona o metrologiji BiH (,Službeni glasnik BiH", broj 19/01). Osim toga, direktor Instituta je, prilikom donošenja podzakonskih akata dužan konsultovati Savjet za metrologiju BiH, što je u ovom mandatu svaki put učinjeno pismenom korespodencijom sa predsjednicom Savjeta za metrologiju BiH koja, prema Poslovniku o radu Savjeta, predstavlja Savjet i saziva sjednice sa molbom za održavanje sjednice na kojima bi se razmatrali dati akti. Kako do sjednice nikada nije došlo, niti je primljena bilo kakva povratna informacija, podrazumijeva se da Savjet nema primjedbi na nove podzakonske akte. Takođe, želim istaći da je u istoj proceduri doneseno novih 14 podzakonskih akata, od kojih je najmanje jedne polovine autor sam zamjenik u svojstvu državnog službenika na poziciji šefa Odsjeka za imenovane laboratorije, nadzor i verifikaciju. Gospodin Memić u četiri godine postojanja i rada Savjeta nikada nije inicirao održavanje sjednice Savjeta, na šta kao svaki drugi član Savjeta ima pravo.
Kada govorimo o uređaju za mjerenje gledanosti (piplmetr) kao mjerilu zakonske metrologije važno je istaći da je ovo mjerilo predmet zakonske metrologije u Bosni i Hercegovini od 2012. godine, te da je sam zamjenik u tom periodu bio šef odsjeka za imenovane laboratorije, nadzor i verifikaciju, te vodio proces imenovanja laboratorija za verifikaciju mjerila, između ostalog i laboratorije koja je verifikovala ove uređaje. Navodeći da se novim Pravilnikom o imenovanim mjeriteljskim laboratorijama otvara mogućnost neakreditovanim laboratorijama da budu imenovane, namjerno se obmanjuje javnost jer ta praksa postoji već najmanje 12 godina i bila je definisana odlukom prethodnog direktora, a sada se ovaj slučaj tretira podzakonskim aktom u skladu sa članom 4, stav 6 Zakona o metrologiji Bih (.Službeni glasnik BiH", broj 19/01), gdje stoji da laboratorije koje podnose zahtjev za imenovanjem moraju proći proceduru akreditacije ili proceduru jednakovrijednu proceduri akreditacije.
Rečenica da se uređaj za mjerenje gledanosti u ЕU i u SЕRTA ne smatra mjerilom je, onoliko koliko se može razumjeti ova besmislica, čisti pamflet jer niti ЕU a sigurno ni SЕGTA se na ovaj način ne bave ovim definicijama. Osim toga, ovo je uređaj sa mjernom funkcijom koji spada u neharmonizovanu oblast u zakonskoj metrologiji i stvar je svake države kako će mjerila i mjerenja iz neharmonizovane oblasti regulisati.
Pojašnjenja radi, sva mjerila u zakonskoj metrologiji su svrstana u ona koja pripadaju harmonizovanoj oblasti (njih je 11) i imaju ih sve države Еvrope, te ona koja pripadaju neharmonizovanoj oblasti i ona su predmet odluke državnih autoriteta u zemlji, a svaka država ih ima barem tri puta više od ovih 11 harmonizovanih. Tako da i pitanje da li je BiH jedina koja ovu neharmonizovanu oblast ovako reguliše je irelevantno. Nemoguće je da ove činjenice, koje su trivijalne i za metrologa početnika, ne zna i gospodin Memić, nego je vjerovatnije da ovakvim neistinama pokušava da vama, neupućenim u ove detalje, dramatizuje svoje obraćanje kako bi iluziju svog statusa i važnosti pokušao da, uz vašu pomoć, konkretizuje“, objašnjava Ristović Krstić.
Tužno je što zamjenik direktora sa dugogodišnjim iskustvom u metrologiji namerno zanemaruje ove zakonske odredbe pokušavajući da kriminalizuje rad direktora Instituta, te potencijalno i drugih državnih službenika u Institutu koji rade u skladu sa zakonom, navodi ona.
„Naime, iako na prvi pogled zamjenik direktora Instituta žali što je zakon funkciju zamjenika definisao na prethodno opisan način, iz navoda iz dopisa može se zaključiti da mu je osnovna svrha skidanje svake vrste odgovornosti sa sebe, uključujući i za period u kome je obnašao funkciju šefa Odsjeka za imenovane laboratorije, nadzor i verifikaciju. Prema izjavama mog prethodnika, tokom petnaestogodišnjeg rada u zakonskoj metrologiji kao šef odsjeka, nije bilo nijedne inicijative za uvođenje novih oblasti u zakonsko mjerenje. Umjesto toga, sve tuđe prijedloge i kreativne ideje nastojao je da minimizira“, izjavila je ona.
Što se tiče pripreme i donošenja akata kojima se planira rad Instituta kao što su srednjoročni plan i godišnji program rada, Ristović Krstić kaže da se isti pripremaju od strane radne grupe koju čine svi rukovodioci odsjeka i sektora Instituta, što ukazuje na sveobuhvatan stručni te nadasve transparentan pristup u strateškom planiranju. Zbog toga, dodaje, zaista je bespredmetno navođenje o uskraćivanju informacija.
„Nadalje, konkursne procedure zapošljavanja unaprjeđenja vrše se u skladu sa odlukama Savjeta ministara i provodi ih Agencija za državnu službu Bosne i Hercegovine te su potpuno javne i transparentne po prirodi što se, kako zamjenik navodi, lako može provjeriti, čime se takođe lako utvrđuje da je apsolutno netačan navod da se radi o licima iz reda „jednog" naroda
Poštovani ministri, žao mi je što ovo moram reći, ali imate posla s čovjekom, koji se, nakon što je u skoro petnaest godina mandata prethodnika osobe koja mu je omogućila da upozna metrologiju na svim kontinentima i uči od najboljih u svijetu — iznenada preselio u svijet zaborava. Očekivao je da svi u Institutu, poput njega, isto tako zaborave prošlost, ali se na njegovu veliku nesreću to nije dogodilo skoro pa ni kod koga“; zaključuje Ristović Krstić.
