"I pored činjenice da Ustavni sud BiH samostalno priprema, utvrđuje i usvaja prijedlog svog budžeta, u daljoj proceduri njegovog odobravanja, utvrđivanjem državnog budžeta, Ustavni sud BiH se tretira kao “obični” budžetski korisnik, a njegov budžet dijeli sudbinu budžeta ostalih institucija. Stoga se nameće potreba da se Ustavnom sudu BiH osigura posebna pozicija, tretman i samostalnost u ukupnoj proceduri utvrđivanja i donošenja budžeta," naveli su u Ustavnom sudu.

Ustavni sud BiH već ima finansijsku nezavisnost da samostalno raspoređuje odobrena sredsva, a samostalno ih i planira. Prijedlog Budžeta Ustavnog suda, koji sami kreiraju, šalje se u Predsjedništvo BiH na dobijanje saglasnosti, a novac se isplaćuje u okviru budžeta insitucija BiH. U planu rada nije precizno navedeno šta smeta rukovodstvu Ustavnog suda i šta podrazumijeva “poseban status” koji traže. Iz Ministarstva finansija i trezora BiH poručuju da u zakonu po kome rade nema prostora za dileme.

"Ministarstvo finansija i trezora BiH prilikom priprema nacrta budžetskih dokumenata postupa u skladu sa  odredbama Zakona o finansiranju institucija BiH kojim nije utvrđena financijska nezavisnost Ustavnog suda BiH," saopšteno je iz Ministarstva finansija i trezora BiH.

Iz budžeta Ustavnog suda BiH isplaćuju se i plate za šest domaćih i troje stranih sudija. Baš se o nezavisnosti Ustavnog suda dosta pričalo, posebno u Republici Srpskoj, ali ne zbog finansija, nego zbog stranih sudija i preglasavanja. Nije tajna da se predstavnici dva, od tri, naroda u BiH zalažu za odlazak sudija iz inostranstva. Tekst Zakona o Ustavnom sudu već neko vrijeme je spreman, ali za njega nema saglasnosti, i to prvenstveno zbog protivljenja političkih predstavnika bošnjačkog naroda.