"Delegacija EU u BiH je u 2017. godini alocirala sredstva u ukupnoj vrijednosti od 58,44 miliona evra i isplatila 62,16 miliona evra", istakli su za "Nezavisne" u Ministarstvu finansija i trezora BiH.

Kada je riječ o ovoj većoj isplaćenoj cifri donacija, ona se odnosi i na neke projekte iz ranijih godina.

Naglasili su da raspolažu samo podacima o sredstvima zemalja koje su članice Foruma za koordinaciju donatora (DCF).

Kada su u pitanju pojedinačni donatori, odnosno pojedinačne donacije zemalja članica EU, prema podacima Ministarstva, Njemačka je u BiH alocirala 23,73 miliona evra, a isplatila je 14,81 milion evra donacija.

"Italija, odnosno italijanska agencija za razvojnu saradnju (AICS) alocirala je grant sredstva u ukupnoj vrijednosti od 1,16 miliona evra i isplatila 0,69 miliona evra", kazali su u Ministarstvu.

Prema njihovim riječima, u toku prošle godine, Slovenija je alocirala i isplatila grant sredstva u ukupnoj vrijednosti od po 4,26 miliona evra, dok je Mađarska alocirala i isplatila sredstva u ukupnoj vrijednosti od po 0,014 miliona evra.

Dodali su da se za pet donatora zemalja EU koje su članice Foruma za koordinaciju donatora (DCF) podaci još usaglašavaju.

U Ministarstvu dalje navode, kada je riječ o ulaganjima EU delegacije u BiH, da se uglavnom radi o donacijama, koje su podrška kreditnim aranžmanima.

"Oni obično kreditne aranžmane prate grant sredstvima, na način da daju određen dio sredstava kako bi podržali kredit. Dešava se isto da još pristižu donacije i sredstva za poplave koje su se desile 2014. godine", naveli su u Ministarstvu.

Naglašavaju da je, kada su u pitanju zemlje koje se nalaze u Evropi, ali nisu članice EU, Švajcarska ukupno alocirala grantove u vrijednosti o 18,89 miliona evra i isplatila 18,79 miliona evra.

"Kraljevina Norveška ukupno je alocirala i isplatila grantove u vrijednosti od 4,06 miliona evra", naveli su u Ministarstvu.

Kako je pojasnio Faruk Hadžić, makroekonomski analitičar, alocirana sredstva su u stvari preusmjerena sredstva, odnosno ona koja su obezbijeđena od strane nekog.

Kazao je da se u nekim slučajevima dešava da su određene donacije samo na papiru, ali da one nisu realizovane, odnosno upotrijebljene.

"Ako uzmemo hipotetički da je Federaciji BiH odobreno oko 450 miliona evra za putne infrastrukture na koridoru 5c, i da je deset odsto od toga otprilike 45 miliona, koji zaista jesu donacija i vode se na papiru, ali još nisu upotrijebljeni, nisu stavljeni u funkciju", kazao je Hadžić, te dodao da ta sredstva postoje na papiru da su pristigla, ali ona nisu uložena.

Ocijenio je da je u svakom slučaju bolje da u BiH stižu donacije, nego da se uzimaju krediti koje bismo kasnije morali vraćati.

"Poplave su, recimo, bile prije neke četiri godine, a mi ni dan-danas ne znamo da li su ta ukupna sredstva došla i, ako jesu, ko je imao koristi od toga? Da li je neka lokalna zajednica imala koristi od toga? Mnogo je to sve skriveno od javnosti", rekao je Hadžić za "Nezavisne".

Predrag Duduković, član Udruženja ekonomista RS - SWOT, kazao je da ima mnogo projekata koje finansira EU, a koji bi trebalo da doprinesu boljoj situaciji u BiH.

"Kod tih projekata ima i određenih rezultata, ali oni nisu onakvi kakvi bi trebalo da budu. Pitanje je koliko su ta sredstva koja se troše na te stvari zaista i otišla tamo gdje treba da odu", naglašava Duduković.

Naveo je da EU po nekim svojim standardima nastoji da to zaista ide tamo gdje je potrebno, jer se njima, kako kaže, dostavljaju projektni prijedlozi čijom bi realizacijom bila poboljšana situacija.

"Bez obzira na striktne procedure EU, uvijek se nađu načini da se te procedure i zaobiđu", prokomentarisao je Duduković.