Sporo formiranje vlasti u BiH, uprkos političkoj volji, otežava jačanje zakonskih odredbi koje se tiču borbe protiv terorizma, čiji potencijalni izvor predstavlja ekstremistička ideologija, navodi se u najnovijem izvještaju Stejt departmenta o borbi protiv terorizma u 2018. godini.
"BiH je zatvorila neke pravne šupljine putem amandamana koji se odnose na terorizam u krivičnom zakonu, iako problem ostaje blago kažnjavanje", navodi se u izvještaju.
Stejt department podsjetio je da je amandmane na Krivični zakon, usvojene u parlamentu BiH, kojima se povećava minimalna zatvorska kazna za određena krivična djela iz oblasti terorizma sa pet na osam godina, eliminiše mogućnost da osuđeni teroristi plate novčano umjesto da služe kazne zatvora i zabranjuje da teroristi budu pušteni na uslovnu slobodu.
U saopštenju se podsjeća da je Ministarstvo bezbjednosti sačinilo radnu grupu čiji je zadatak da predstavi dalje amandmane na Krivični zakon, te da nacrt amandmana usklađuje zakone BiH sa direktivama EU u vezi sa suzbijanjem terorizma.
"U Krivični zakon uvedena su tri nova krivična djela", putovanje i boravak u inostranstvu s ciljem terorizma, zloupotreba informacionih tehnologija ili sajber tehnologije u svrhu terorizma i falsifikovanje dokumenata u tu svrhu. Amandmani jačaju postojeće odredbe krivičnog zakona o pitanju obuke terorista", navodi se u izvještaju.
U izvještaju se napominje da postoji politička volja da se nastavi sa jačanjem tih odredbi, ali da to neće ići tako brzo imajući na umu izbore koji su održani početkom oktobra prošle godine i na sporo formiranje vlasti.
Efikasnu saradnju, kako se ističe, potkopavaju i međuagencijski, odnosno međuljudski sukobi i neslaganja.
Stejt department naglašava da je prošle godine određen broj građana BiH pokušao da otputuje na strana ratišta, iako je više desetina ostalo u Iraku, Siriji i Ukrajini.
U izvještaju je ukazano na mali napredak o pitanju rehabilitacije i deradikalizacije, kao i na značajne napore Ministarstva bezbjednosti BiH i Međuvjerskog savjeta u smislu sprečavanja i borbe protiv nasilnog ekstremizma.
BiH je, kako se dalje dodaje, nastavila da jača kapacitete u borbi protiv terorizma i prošle godine je hapšenjima i podizanjem optužnica protiv pojedinaca nastavila rad s ciljem da poremeti terorističke aktivnosti.
Tužilaštvo BiH, istaknuto je u izvještaju, često sarađuje sa kolegama u Srbiji i Crnoj Gori i zemljama EU kao što su Austrija, Njemačka i Britanija o pitanju istraga u domenu terorizma, a postoji i saradnja glavnih vjerskih zajednica u BiH (katoličke, muslimanske, pravoslavne i jevrejske) s ciljem promocije tolerancije i borbe protiv netrpeljivosti ili nasilja usmjerenog protiv bilo koje od tih zajednica.
