Usvajanje rezolucije o Srebrenici moglo bi da pokrene lavinu tužbi i kazni prema srpskom narodu.
Moguća je i revizija tužbe BiH prema Srbiji, kaže Ministar u Vladi Srpske Željko Budimir. Cilj rezolucije, poručuje, nije rješavanje problema, već otvaranje političkih i pravnih procesa protiv Srpske i Srbije.
Rezolucija iza sebe krije i još opasniji cilj, osporavanje Republike Srpske. Tako nešto, kažu pravnici nije moguće.
"Republika Srpska je nastala mnogo prije Srebrenice, to je samo jedna enklava u kojoj se desio ratni zločin, nažalost. Ubijeno je i preko 3200 Srba na tom istom prostoru, naravno, to niko ne spominje. Ni suze srpskih majki. Ali dobro da prihvatimo da su to cinisti, i da se ponašaju tako kako se ponašaju. Ne možete ukinuti nešto što je postojalo dvije, tri godine prije toga", rekao je Vitomir Popović, profesor Pravnog fakulteta u Banjaluci.
Ako u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija ova priča prođe, to će biti argumenti bošnjačke retorike u BiH da ostvare svoj cilj.
"Onda imate argument da Republika Srpska kao zaostavština tog perioda je jedna tvorevina koja nema legitimitet svog postojanja jer kao takva počiva na tzv. genocidu u Srebrenici. To je retorika koju će u budućnosti da slijede svi bošnjački političari u BiH", rekao je Marko Romić, savjetnik predsjednika Republike Srpske.
Istom retorikom poslužili su se i stranci koji su razotkrili namjere usvajanja rezolucije. Kako se riješiti Republike Srpske, o tome je govorio i američki pravnik i ratni savjetnik Alije Izetbegovića Fransis Bojl.
"Svojevremeno pravni agent koji je zastupao BiH u tužbi vezano za genocid u Srebrenici, Bojl, ako se ne varam, je upravo na jedan način ogolio u suštini namjeru kako se riješiti Republike Srpske. Na neki način i sve ovo što se dešava BiH pokušava da odvede u suprotnom pravcu i od Dejtona ali i od svega onoga na čemu BiH počiva", rekao je Bojan Šolaja, direktor Centra za međunarodne odnose.
U Tekstu rezolucije koju pokušava da progura ambasador BiH u UN-u Zlatko Lagumdžija i to bez saglasnosti Predsjedništva BiH, stoji zabrana negiranja genocida, ali i pritisak na zemlje članice da se više informišu o dešavanjima iz 95. godine. Srpske žrtve nigdje nisu spomenute.
