I danas smo, zbog sankcija kojima smo izloženi ali i kršenju ljudskih i radničkih prava, poslali mejlove na nekoliko adresa tražeći odgovore. Pošto iz Ambasade Sjedinjenih država u Sarajevo dosad nismo dobili konkretne odgovore na konkretna pitanja, ponovo smo ih pitali, ovaj put da nam objasne:
Kako tačno objašnjavaju tvrdnju da sankcije nisu usmjerene protiv radnika, ukoliko upravo radnici imaju probleme sa ostvarivanjem osnovnih ljudskih prava?
Ko je od radnika ATV-a lično sankcionisan?
Gdje su imena radnika na listi OFAC?
Poslali smo im i linkove sa prilozima o problemima sa kojima se suočavaju samo neki od naših kolega, pa da vidimo da li tako zamišljaju borbu za slobodu govora i demokratiju.
Pazite sad: Еvo odgovora iz američke Ambasade: "Već smo vam odgovorili". Ovakva pamet je, stvarno, nevjerovatna. Prvo niste odgovorili ni na jedno pitanje - gdje je odgovor na pitanje koji su to radnici ATV-a sankcionisani i na kojoj listi se nalaze njihova imena. Ranije ste, na ista pitanja, odgovorili da se obratimo bankama. Bankama, kojima prijete vaši službenici? Dakle, ko je od radnika ATV-a sankcionisan? To nam odgovorite gospodo iz ambasade. Ali, s obzirom na poznatu američku pamet i demokratiju, ništa bolje ni smislenije nismo ni očekivali. Ali, pitaćemo i dalje, svaki dan jer kršite ljudska prava radnika i uništavate im egzistenciju, niko drugi nego vi.
Poslali smo i mejl Kancelariji za kontrolu strane imovine Ministarstva finansija Sjedinjenih Američkih Država, tom famoznom OFAC-u. Odgovor još čekamo. Na svojoj stranici oni pišu da, pazite sad ovo, krajnji cilj sankcija nije kažnjavanje, već pozitivna promjena u ponašanju.
Oni takođe navode da im se može poslati pismeni zahtjev za uklanjanje sa liste sankcionisanih. Pošalje im se mejl u kome se navedu podaci o sankcionisanoj osobi, kopija ličnog dokumenta, podaci o tome od kada je i zbog čega osoba sankcionisana, i na kraju zahtjev za uklanjanje sa liste. Za kompanije je slična procedura. Na stranici OFAC-a je navedeno i da zahtjev za uklanjanje sa liste sankcionisanih može da uključuje i dokaze koji potvrđuju da ne postoji dovoljna osnova za stavljanje na listu ili da su se promjenile okolnosti zbog kojih je neko na crnoj listi. Za te zahtjeve ne treba advokat ili pravni predstavnik u SAD-u, sve to sanckionisana lica mogu sama da urade šaljući im mejl. Onda oni to razmatraju, piše da oko 90 dana traju te provjere.
Pitali smo šefa Delegacije Еvropske unije u BiH zašto su američkim sankcijama narušena prava radnika i novinara i da li je to ono što zagovara i Еvropska unija kada su u pitanju radnička prava i slobode? Ko je od radnika na bilo kakvim crnim listama pa da ispašta ovako? Е, kad bi oni smjeli od Amerikanaca da kažu nešto, valjalo bi.
