Zakon o proglašenju 1. marta "danom nezavisnosti Republike BiH" iz 1995. godine ne može biti na snazi jer ne ispunjava minimum uslova i u suprotnosti je sa Ustavom BiH, ocijenio je pravnik Ognjen Tadić u izjavi Srni.
Tadić je rekao da su uslovi postavljeni u Aneksu 2/2 Ustava BiH u vezi sa kontinuitetom propisa u BiH.
"Aneks 2/2 jasno kaže `svi zakoni, propisi i sudski poslovnici, koji su na snazi na teritoriji BiH u trenutku kada Ustav stupi na snagu, ostaće na snazi u onoj mjeri u kojoj nisu u suprotnosti sa Ustavom dok drugačije ne odredi nadležni organ vlasti BiH`", naveo je Tadić.
Imajući u vidu da naziv bivšeg praznika glasi "dan nezavisnosti Republike BiH", Tadić je istakao da je jasno da je u suprotnosti sa Ustavom BiH.
On je pojasnio da se izmjena naziva praznika može učiniti samo novim zakonom, nikako time što će neko markerom precrtati riječ Republika u tekstu spornog zakona ili prosto prestati da je piše u nazivu praznika, jer ta riječ na tom mjestu nema samo formalni značaj već je vezana i za suštinsko pitanje da li se u dejtonskoj BiH može slaviti praznik propale i bivše Republike BiH?
"Dakle, sporni stari naziv ne može se primjenjivati, niti se može prihvatiti njegova improvizovana i nezakonita modifikacija u naziv Dan nezavisnosti BiH koja nije objavljena u bilo kojem odgovarajućem zakonu", naglasio je Tadić.
Prema spornom zakonu, kaže on, ne bi se znalo ni ko ima pravo na neradni dan, a zbog korištenja izraza "državni organi" u članu 3 stav 1 spornog Zakona koji svoje utemeljenje crpi iz ratnog Ustava Republike BiH iz 1993. godine.
"Izraz `državni organi` u složenoj strukturi BiH u kojoj se mjeri značaj svake riječi, što smo najbolje vidjeli na primjeru osporavanja izraza `zajednički organi`, ne može se u ovom smislu primjenjivati sve dok ne bi bio definisan Ustavom BiH ili nekim odgovarajućim zakonom", dodao je Tadić.
On je ukazao da falsifikovan prevod Ustava BiH na internet stranici Ustavnog suda BiH pominje izraz "državni organi" iako je u originalnom tekstu Ustava BiH na tom mjestu /Aneks 2/4 Ustava BiH/ naveden izraz "ofisis" /Offices/ koji ne znači "državni organi".
To je, naglasio je Tadić, dodatni razlog da se u BiH olako ne prihvataju pravne formulacije i da se uvijek traži njihova jasna i propisima utvrđena definicija.
"Osim toga, u članu 3 stav 2 piše `vlada Republike BiH odrediće koji državni organi, preduzeća i druga pravna lica su dužna da rade na dan državnog praznika`. Kao što je opštepoznato da `vlada Republike BiH` ne postoji, pa samim tim ne postoji ni nadležna institucija koja bi rješavala ovo pitanje", napomenuo je Tadić.
On je precizirao da Savjetu ministara takva nadležnost nikada nije data, a nije prihvatljivo da bilo koja institucija kojoj to padne na pamet vrši takvu nadležnost, kao što to danas radi Vlada Federacije BiH.
"Sve u svemu, niti jedan član spornog zakona ne ispunjava uslove da se svrsta u zakone koji imaju kontinuitet, jer je suprotan Ustavu BiH i po nazivu i po sadržaju i po tome na koga se odnosi i po nadležnostima koje određuje", zaključio je Tadić.
U dijelu Federacije BiH sa većinskim bošnjačkim stanovništvom 1. mart se obilježava kao takozvani dan nezavisnosti BiH, jer je tada održan nelegalni referendum o nezavisnosti i otcjepljenju BiH od SFRJ. Srbi u Republici Srpskoj 1. mart pamte po ubistvu srpskog svata u Sarajevu, što je bio i okidač za početak ratnih sukoba.
Ovaj tragični datum u Republici Srpskoj se ne praznuje, već 21. novembar - dan kada je u američkoj vazduhoplovnoj bazi Rajt Peterson kod Dejtona parafiran Opšti okvirni sporazum za mir u BiH koji je obilježio kraj građanskog rata u BiH.
