"Da bi u BiH bilo bolje, u ovoj godini moramo prvo riješiti problem kovida 19, što znači da moramo pomoći zdravstvenom sektoru, a poslije toga biće neophodno pronaći način da se pomogne realnom sektoru", naglasio je Tegeltija.

On je istakao da je svjetlo na kraju tunela - vakcina.

"Očekujemo prve vakcine do kraja prvog kvartala i to su one prve procjene. Ukoliko se desi da u prvom kvartalu dobijemo veći broj vakcina, to će za nas biti prihvatljiv rok", rekao je Tegeltija.

Prema njegovim riječima, sasvim je sigurno to da će entiteti čija je to nadležnost morati da još pomažu određenim sektorima privrede u BiH koji su i dalje pod snažnim pritiskom virusa korona i mjera koje se preduzimaju za borbu protiv nje.

"U prvih nekoliko mjeseci godine koja je pred nama i dalje će biti potrebna podrška realnom sektoru kroz direktne intervencije. U drugoj polovini 2021. realno je očekivati da privreda uhvati zamah i da počne da kreira pozitivne rezultate. Mislim da ćemo na kraju 2021. imati pozitivna kretanja kada je riječ o makroekonomskim pokazateljima", rekao je Tegeltija za "Nezavisne novine".

Kada je riječ o saradnji Savjeta ministara sa vladama Republike Srpske i Federacije BiH, Tegeltija kaže da su se entiteti bavili operativnom podrškom privredi i zdravstvenom sektoru, a Savjet ministara se brinuo o nekoliko ključnih pitanja, poput zaštite zdravstvenog sektora i nekontrolisanog unošenja virusa korona u BiH na samom početku krize.

"Morali smo donijeti neke teške i nepopularne mjere, poput zatvaranja granica. Poslije toga smo pregovarali sa finansijskim institucijama o brzoj podršci BiH, dogovorili smo oko 700 miliona evra podrške, da bi na kraju bilo vrlo važno da otvorimo `zelene koridore` za snabdijevanje da BiH nesmetano dovozi robu i sirovine, a da se iz BiH mogu
nesmetano izvoziti i roba i sirovine", naveo je Tegeltija.

Kada je riječ o kandidatskom statusu BiH na putu prema EU, Tegeltija je naglasio da je pred BiH nekoliko otvorenih pitanja koja treba usaglasiti.

"Mislim da o njima možemo postići konsenzus i da je vrlo važno da to uradimo i da dobijemo kandidatski status. Možda je najteže otvoreno pitanje koje se pred nama nalazi Zakon o VSTS-u, jer postoje suprotstavljeni stavovi šta je najvažnije raditi u vezi sa reformom pravosuđa. Svi se slažu da je neophodno reformisati pravosuđe koje je u BiH reformisao neko drugi, a ne domaće vlasti", naglasio je Tegeltija.

Prema njegovim riječima, većina smatra da za to nije ključan Zakon o VSTS-u, već da ima drugih zakonskih rješenja, ali je, nažalost, stav EU da je to Zakon o VSTS-u.

"Mislim da će taj zakon biti najveća prepreka za dobijanje kandidatskog statusa", smatra Tegeltija.

Tegeltija je rekao da nema ništa protiv toga da bude preispitan rad Savjeta ministara, te naveo da u opoziciji sjede ljudi koji su do juče sjedili u tom savjetu i veoma su pogođeni činjenicom da više ne rade taj posao.

On ističe da su, u principu, oni najveći kritičari i da poslije lokalnih izbora sve svoje neuspjehe i frustracije žele prebaciti na nekog drugog i onda im je kriv Savjet ministara.

"Uvijek je dobro da opozicija traži opoziv i to nas tjera da mislimo šta radimo. Ono što nije dobro u BiH jeste da se često dešava da kod nekih pitanja nemate jasnu poziciju, jer se desilo nekoliko puta da je politička partija koja ima najviše mandata u poziciji glasala u skladu sa stavovima opozicije, mijenjajući dogovor i pokazujući da postoji rezervna pozicija, a to je ono što otvara mogućnost da neki zahtjevi opozicije dobiju podršku", kaže Tegeltija.