"Sva Evropa je pričala o tim problemima, svojevremeno je postavljana žičana ograda između Slovenije i Hrvatske. Dok je Mađarska gradila zid prema Srbiji, mi smo govorili `E, to se nama nešto slučajno dešava`. Ljudi prolaze kao da prolaze turisti kroz BiH", rekao je Tegeltija.

On smatra da je upravo takvo shvatanje problema sa migrantima dovelo do toga da je BiH imala lošu saradnju sa susjedima - Srbijom, Crnom Gorom i Hrvatskom, kao i sa predstavnicima međunarodne zajednice.

"Mislim da je bila loša saradnja između policijskih agencija u BiH i onda se taj problem akumulirao do ove mjere kada ga je veoma teško kontrolisati", dodao je Tegeltija.

Prema njegovim riječima, sasvim je sigurno da BiH sama ne može riješiti pitanje migranata koji se nalaze u zemlji jer je riječ o velikom problemu, ne samo za BiH, već za cijelu Evropu.

"Nadam se da ćemo mi razumjeti obim problema koji tu postoji, da ćemo preduzeti neke mjere koje su u našoj nadležnosti, te da ćemo imati puno bolju saradnju sa našim susjedima i međunarodnom zajednicom, kako bi ovaj problem rješavali u svim njegovim segmentima", naveo je Tegeltija.

On je rekao da je BiH suočena sa ozbiljnom migrantskom krizom, prvenstveno sa humanitarnog aspekta, jer je poznato u kakvim uslovima su ti ljudi živjeli, naglašavajući da im uslovi života ni sad neće biti mnogo bolji.

"Zar nije kriza ako u BiH može da uđe bilo ko, mimo zvaničnih graničnih prelaza? Da li neko to više vidi kao bezbjednosni problem, ja vidim ozbiljan bezbjednosni problem, ali i humanitarni. Da li neko od nas može da krene bilo gdje van BiH, bez ličnih dokumenata? Nama se upravo dešava da su u BiH ljudi za koje ne znamo ni ko su, ni šta su i da li nešto imaju u prošlosti iza sebe", kaže Tegeltija.

On je dodao da najveći broj migranata dolazi iz zemalja u kojima se suočavaju sa egzistencijalnim problemima, ali da to i dalje nije izgovor da BiH nema kontrolu i evidenciju, kakvu ima većina zemalja.

"Problem migranata je problem za cijelo društvo i o detaljima tih migrantskih problema ćemo razgovarati u Savjetu ministara. Sve ovo je rezultat onoga što smo tvrdili da mi nemamo problema sa migrantima, da se oni neće zadržavati, da ih je mali broj, a onda je taj broj narastao na toliko da ih više nemamo gdje smjestiti u BiH", naglasio je Tegeltija.

Odgovarajući na pitanje šta novi saziv Savjeta ministara može uraditi što nije uradio prethodni, Tegeltija je rekao da je potrebno uspostaviti bolju saradnju među svim institucijama u BiH, prije svega policijskim, a potrebno je sarađivati sa susjedima.

Govoreći o Graničnoj policiji BiH, Tegeltija je naglasio da ta policijska agencija ima ogromnu odgovornost i da je potrebno jačati njene ljudske i materijalne kapacitete, ali da je sasvim sigurno da ona sama ne može riješiti problem nekontrolisanog ulaska u BiH.

"Postoji mnogo stvari i pitanje koliko ljudi koji rade u njoj /Graničnoj policiji/, kako su raspoređeni i koje poslove rade, da li baš svi treba da budu u administraciji ili mogu obavljati policijske poslove, ali to je pravna stvar za novog ministra bezbjednosti, a ne cijeli Savjet ministara", rekao je Tegeltija komentarišući podatak da ovoj agenciji nedostaje 1.000 policajaca.

Kada je riječ o kadrovskim rješenjima u važnijim institucijama BiH, Tegeltija je pojasnio da je dobio spisak na pet-šest strana sa više od 20 rješenja, u kojima su sprovedene određene procedure, imenovanja "na ovaj ili onaj način".

"Kada se formira Savjet ministara, pregledaćemo svu tu dokumentaciju, vidjećemo da li su procedure sprovedene u skladu sa zakonom ili nisu i predlagaćemo, ili ćemo ponavljati procedure, u zavisnosti kako je to završeno", ukazao je Tegeltija.

Tegeltija je rekao da očekuje da će rukovodioci bezbjednosnih agencija biti imenovani što prije jer od toga, odnosno, koliko su oni u mogućnosti da rade u punom kapacitetu, zavisi i rad tih agencija.

"Personalno, o tim rješenjima trenutno ne razmišljam i neću razmišljati dok ne bude izabran Savjet ministara", kaže Tegeltija.