Tegeltija je naglasio da su svi duboko svjesni da su odluke Narodne skupštine Republike Srpske obavezujuće za sve predstavnike Srpske na nivou BiH i da su rezultat pogrešnih poteza koje su drugi povukli, te da će taj dogovor biti poštovan i u Savjetu ministara.

Odbacujući tvrdnje pojedinaca iz Federacije BiH (FBiH) da je na sceni državni udar zbog neučestvovanja predstavnika iz Srpske na zajedničkom nivou, Tegeltija je naglasio da je jednostavno kap prelila čašu i da se neke stvari ne mogu prihvatiti.

"Donosioci tih, pogrešnih odluka morali su biti svjesni posljedica, ali neko je htio eksperimentisati. Sada je na sceni pokušaj da se stvori takva situacija da više niko nikada u BiH ne donosi zakonska rješenja, osim Parlamentarne skupštine BiH, Narodne skupštine Republike Srpske i federalnog Parlamenta", istakao je Tegeltija za "Glas Srpske".

On je ocijenio da treba stvoriti podlogu kako se ne bi ponovilo ono što se desilo kada je Valentin Incko odlazio. "Niko u Srpskoj ne želi da se ujutru probudi i čuje da nema njene policije, da Ustavni sud BiH oduzme imovinu... Republika Srpska se mora zaštititi od bilo koga ko se igra prava i pravde u BiH", ukazao je Tegeltija.

On je rekao da je najveći dio međunarodne zajednice svjestan problema i da su neke od najkrupnijih proizveli upravo njihovi predstavnici.

"I međunarodna zajednica, često zbog razjedinjenosti i različitih problema, ne želi da aktivno učestvuje u rješavanju problema, posebno kada se Srpska poziva na pravo i pravdu, lagano sve zaobilaze, poručuju da je to praksa, da se neće ponoviti i tako dalje. Srpska ne smije sebi dozvoliti rizik da još jednom pređe preko ove situacije i da opet neko nekada nameće neku praksu", poručio je Tegeltija.

On je naveo da je prilikom nedavnog susreta sa Angelom Merkel razgovarao i o proceduri izbora njemačkog diplomate Kristijana Šmita za visokog predstavnika, ali da je bilo mnogo više drugih tema, prije svega o veoma važnom projektu za zapadni Balkan čiji je nosilac bila njemačka kancelarka, kako će biti nastavljen i ko će ga predvoditi.

"Kada je riječ o Šmitu, nismo se usaglasili. Ne osporavajući njegov profesionalni kredibilitet, naš stav je da nije izabran kako je trebalo, a to kažu i dvije zemlje - stalne članice Savjeta bezbjednosti. Mi smo za to da se procedura vrati unazad, i da kroz razgovore i definisanje uloge mjesne kancelarije visokog predstavnika u Sarajevu, dođe do adekvatnog mandata", pojasnio je Tegeltija.

Prema njegovim riječima, Merkelova smatra da to teško može da ide nazad tako da tu vjerovatno nikada neće biti saglasnosti, što može ukazivati na vrlo komplikovanu situaciju i vrlo nejasnu poziciju Šmita.

On je potvrdio da će biti održana sjednica Savjeta ministara, te da će se držati stavova Narodne skupštine Republike Srpske.

"Slijedićemo zaključke, ponašati se u interesu Srpske i to je sve što sada možemo reći. Ima mnogo odluka o kojima treba razgovarati, procjenjivati koliko ugrožavaju Srpsku ili veliki broj pojedinaca iz Srpske. Tu je, svakako, i odluka o privremenom finansiranju, ali i spremnost Srpske da isplati plate službenicima do deblokade ovog procesa", pojasnio je Tegeltija.

Predsjedavajući Savjeta ministara smatra da Srpska uvijek može da isplati plate zaposlenim u zajedničkim institucijama sa adresom na njenoj teritoriji i da mora da štiti svoje građane, ali to je, kako je rekao, skupa odluka, dodatni trošak koji bi neopravdano platila.

"To je više od 70 miliona do kraja godine, a budžet zajedničkih institucija puni i Srpska. Ipak, političke odluke za budućnost Srpske su mnogo važnije od kratkoročnih finansijskih sredstava", ocijenio je Tegeltija.

Govoreći o evropskom putu BiH, Tegeltija je naveo da je BiH napravila dobrih stvari, ali da je sada proces blokiran u parlamentu BiH.

"Ranijem paketu obaveza dodat je i Izborni zakon. Evropa često postavi zanimljive uslove, a BiH se zapetlja u njihovom ostvarivanju", naveo je Tegeltija.

Prema njegovim riječima, u vezi sa tim nemaju ništa novo reći predsjedniku Evropske komisije Ursuli fon der Lajen koja uskoro stiže u BiH, ali je njena posjeta važna zbog završetka dva projekta koje je finansirala Evropska komisija.

"To je most na Svilaju i granični prelaz. Potvrdićemo i važnost projekata iz programa za zapadni Balkan. To su dionica auto-puta od Johovca ka Vukosavlju, obnova željezničke pruge od Doboja do Šamca, izgradnja puta Foča-Šćepan polje i takozvana gasna interkonekcija", precizirao je Tegeltija.