Moj mandat obilježiće borba za rast budžeta i jačanje ekonomije, kao i vladavinu prava u BiH – dio je, to ciljeva Zorana Tegeltije koje je jasno obrazložio u svom ekspozeu.
Plan je da se svakodnevni život građana poboljša povećavanjem plata. To će se postići, između ostalog, smanjivanjem poreza, stvoriće se fiskalni prostor za javna ulaganja, ali i podsticati investitori. S druge strane, budžetsku kasu jačaće i ograničavanje nepotrebnih izdataka na plate u javnom sektoru, po ugledu na međunarodne finansijske institucije.
Tegeltija ne krije da će njegov rad biti najviše fokusiran na jačanju ekonomije, ali i saradnje oba entiteta. Zato će već na prvoj sjednici po imenovanju Savjeta ministara naći socioekonosmke reforme koje su usvojile Vlada Republike Srpske, pa i Federacije BiH.
"Apsolutno svjesni ustavne pozicije Savjeta ministara kada je u pitanju ekonomija, spremni smo provesti sve neophodne reforme, koje usaglasimo sa Vladom Republike Srpske i Federacijom BiH, a koja će imati za cilj ubrzan ekonomski rast. U saradnji sa vlastima na entitetskom nivou preduzećemo odlučne korake u pravcu smanjenja poreskog opterećenja rada kako bi omogućili konkurentnost i rast plata", rekao je Zoran Tegeltija, predsjedavajući Savjeta ministara BiH.
Promjena će itekako biti u javnoj upravi. Uprava za indirektno oporezivanje BiH biće na udaru reformi, i to u skraćivanju procedura za izdavanje PDV broja, ali i poboljšanju naplate indirektnih poreza. A upravo će indirektni porezi biti usklađeni sa propisima Evropske unije, što je u planu do 2022. godine.
"Usvojićemo konačno i Zakon o osiguranju depozita, čime će se zaokružiti okvir za sanaciju banaka u skladu sa Direktivom o načinima za osiguranje depozita i Direktivom o oporavku i sanaciji banaka. Pružićemo punu podršku entitetskim vladama kako bi se u potpunosti implementirao Projekat jačanja bankarskog sektora u cijeloj BiH", istakao je Tegeltija.
BiH ubuduće da se suoči i sa migrantskom krizom, radikalizmom, mogućim terorističkim aktivnostima – i to je dio problema koji su izloženi u ekspozeu. U rješavanju takvih problemima saradnja sa NATO-om može da ima ogromnu ulogu, smatra Tegeltija. Podsjeća i da je Program reformi koji je usvojilo Predsjedništvo značajan korak za BiH, ali da je i njim predviđena isključiva saradnja sa Alijansom. Jasno je da usvojeni Program ne podrazumijeva članstvo u NATO, nego da su za to potrebne dodatne odluke i Predsjedništva BiH, pa i Savjeta ministara. Nema nikakvih rješenja u BiH, tvrdi Tegeltija, koje neće biti postignuta dogovorom i voljom svih naroda u BiH.
Ništa ne može, smatra Tegeltija, proći bez borbe protiv korupcije i jačanja povjerenja u pravosudne institucije na svim nivoima u BiH. Plam je uspostavljanje mehanizma za praćenje rada u javnim institucijama, ali i oduzimanje nelegalno stečene imovine. Prioritet rada bezbjednosnih službi trebalo bi da bude i borba sa migrantskom krizom i ekstremizmom, i to boljom saradnjom svih bezbjednosnih agencija, pa i jačanjem Granične policije BiH. Konačno bi trebalo da se okonča i procesuiranje ratnih zločina, i to usvajanjem Revidirane strategije koja podrazumijeva procesuiranje ratnih zločina do 2023. godine.
