Na stranu sada priča kako su to jedine objektivne televizije i slične gluposti koje se prosipaju gledaocima kojima je sasvim jasno kome su, pod navodnicima, ti najgledaniji naklonjeni. U suštini, da se pojasni – ako ste gledani, onda svi idu kod vas da se reklamiraju, a u TV marketingu vrte se velike pare, procjena je na desetine miliona maraka godišnje. I šta je sad problem – pa problem je to što se klupko počelo polako odmotavati jer je na vidjelo izašlo da se u proteklih deset godina mjerenjem gledanosti u BiH bavila samo jedna agencija koja je, u suštini, raspoređivala ‘’medijski kolač’’, tačnije, na osnovu samo njihovih podataka o gledanosti raspoređivao se novac od marketinga. Onda je Institut za mjeriteljstvo promjenio pravila čime je imenovanje laboratorija za verifikaciju mjerila vraćeno u zakonske okvire. 

Jer, zamislite koja je to nebuloza da uređaje za mjerenje gledanosti jedna agencija verifikuje i održava sama. Pa tako možete na napravite i da je u BiH najgledanija televizija iz Afrike. I to je sada problem onima koji su godinama jedini mjerili ko šta gleda, ali i političarima koji su gosti na, pod navodnicima, najgledanijim televizijama. Zbog promjene pravilnika i konačnog zakonskog uređivanja te oblasti, održano je saslušanje direktora Instituta za metrologiju BiH. Oni koji su mislili da će tu napraviti Bog zna šta, ispali su samo preplašeni opozicionari koji, u suštini, i ne znaju šta tačno pričaju, ali koji će učiniti sve da zaštite vlasnike pojedinih televizija. 

"Saznali smo na javnom saslušanju da imamo, rukovodioce institucija, direktore koji su potpuno samostalni. Ne trebaju nikoga da pitaju, a bave se vrlo važnim, ozbiljnim temama, koje određuju ko će se baviti mjerenjima i ko će imati te sertifikate i verifikacije za davanje tog validnog dokumenta za instrumente u zdravstvu, industriji, pa čak i u mjerenju gledanosti u medijima", rekao je Branislav Borenović, član Komisije za borbu protiv korupcije PD PS BiH.

Klasična obmana, jer Branislav Borenović je ćutao godinama dok je, podsjećamo, jedna jedina agencija u BiH mjerila gledanost, sama održavala uređaje za mjerenje i, pazite sad, sama ih sebi verifikovala. Zamislite da vam za jedan posao treba odobrenje da vam je neki uređaj dobar, a to odobrenje vi date sami sebi. To Borenoviću godinama nije smetalo i sad se našao da pametuje kada se, konačno, te stvari dovode u zakonske okvire. Zato je traženo od Suda BiH da privremeno zabrani Pravilnik o mjerenju gledanosti. Pritom, pobrkao je sve moguće nadležnosti.  

"Ono što Institut propisuje jeste uređaj kojim se mjeri gledanost. Nije jedini način ispitivanja gledanosti putem uređaja... Dakle, nije uređaj jedini način na koji se može ispitivati mjerenje gledanosti.  U ovom trenutku niko u zemlji nema odgovarajući sertifikat o odobrenju tipa. U ovom trenutku tržište je apsolutno otvoreno za sve zainteresovane strane, agencije, za sva privatna pravna lica koja imaju tendenciju da se bave tim i uslovi su jednaki za sve. Mi nemamo ingerenciju da bilo kome zabranimo rad. Mi samo definišemo uređaj, moramo da ga redovno verifikujemo , a na koji način će se vršiti obrada podataka sa uređaja, nije naša oblast. Mislim da je ovo idealan potez za televizije, nakon deset godina u konačnici, nakon monopola jednog privatnog pravnog lica konačno otvaramo tržište, tako da bilo ko u zemlji može da se javi i da će do donijeti dobrobit svim emiterima jer će imati realniju sliku. Pravilnik je donesen u oktobru 2023. godine, šest mjeseci je prošlo, ostavili smo prostor za prilagođavanje i mi moram da poštujemo naše norme, koje kažu da se na tržištu ne može naći uređaj koji ne ispunjava aktuelne uslove iz važećeg pravilnika", kaže Milica Ristović Krstić, direktor Instituta za metrologiju BiH.

Na sve ovo i podatak da se sadašnji Savjet Instituta za metrologiju BiH, imenovan 2020., do sada sastao samo dva puta, a da je imenovanju Savjeta prethodilo osam godina bez tog tijela. U tih osam godina donesen je najveći broj podzakonskih akata Instituta jer je procjena tadašnjeg direktora bila da razvoj metrologije nije mogao čekati. Saslušanje je, kaže Milorad Kojić, član Komisije za borbu protiv korupcije BH Parlamenta, organizovano kako bi se pravilnikom koji tek treba da bude donesen zaštitio nečiji interes.

"Ono što se moglo vidjeti jeste, da danas nisu stvoreni uslovi da se vrši bilo kakvo javno saslušanje imajući u vidu Poslovnik o radu Komisije, koji je jasno rekao da ako se vodi sudski postupak da se ne može obaviti javno saslušanje. Očigledno su moje kolege bile na strani kršenja poslovnika, što nije dobra poruka. Onda smo ušli u ispitivanja o pravilniku koji još nije donesen, što pokazuje da su oni instruisani od strane nekog, da se sruši pravilnik koji očigledno ne odgovara firmama ili firmi koje je prethodih deset godina vršila mjerenja i imala očigledan monopol. Zaključak kojim se upućuje sudu zahtjev za privremenu mjeru je opšte nepoznavanje pravnih propisa od strane mojih kolega, jer Komisija nije stranka u postupku, koja ima pravo da traži privremenu mjeru u odnosu na bilo koji spor pred sudom koji se vode, to mogu samo da traže stranke u postupku, već se ovo može okarakterisali kao jedan pokušaj da se vrši pritisak na nezavisnost pravosuđa. I ovo je pokušaj da se stavi "etiketa" direktorici koja je danas vrlo jasno objasnila koja je nadležnosti Instituta, gdje smo čuli da Savjet, niti daje mišljenja niti daje bili kakve saglasnosti već se vrši konsultacija i ona je rekla da je slala pravilnike i da su neki od članova savjeta davali svoja mišljenja na određenu vrstu pravilnika. Ovdje nema elemenata za rad ove komisije i ovo je pokušaj da se pravi neka opšta politička priča", kaže Milorad Kojić, član Komisije za borbu protiv korupcije PD PS BiH.

Godinama se dešavaju nelogične stvari kada je mjerenje gledanosti u pitanju. Neke su potpuno sumanute. 

"Jedan, najkonkretniji primjer, kada su nam došla istraživanja i kada smo vidjeli da je ATV 0,00 odsto, što je zaista nemoguće. A onda nam iz AM kao zvanično objašnjenje kažu, vi taj dan nije bili vidljivi na BH Telekomu. Samo malo, šta je sa Telekomom Srpske, šta je sa drugim operaterima koji su zaista primarni u Srpskoj? To je jasan primjer o nepravilnoj podjeli, o netransparentnosti u radu i očigledno duplim aršinima. Govorimo o budžetima od nekoliko desetina miliona maraka koji dolaze na tržište i koji se iz Sarajeva raspoređuju kako nekom odgovora, odnosno na osnovu baš svih tih istraživanja koja su izazivala brojne opravdane sumnje", kaže Dejan Stupar, direktor prodaje i marketinga ATV-a.

I evo još malo o tim nelogičnostima. Agencija koja je jedina mjerila gledanost televizija u proteklih deset godina rasporedila je, širom BiH, oko 300 uređaja koji prate šta ko gleda. Ti uređaji se zovu piplmetri. Na kojim mjestima su raspoređeni i koliko ih je tačno, to se ne zna. Ali ajde da ih je 300. Zamislite da se desetine miliona maraka novca od marketinga raspoređuje na uzorku od 300 domaćinstava? To je nenormalno. 

2015. je šest pravnih lica angažovalo nezavisne istraživače iz Slovenije jer ovom agencijom koja je mjerila u BiH nisu bili zadovoljni. Slovenci u dokazali da se izvještaji o gledanosti ne poklapaju. Pokrenut je i spor koji su ovim nezadovoljni dobili pa je sporna agencija kažnjena. Takođe, njihovi čudni podaci su pokazali da je jedna televizija najgledanija nakon što im je isključeno nekoliko predajnika čime su ostali skoro bez gledalaca. Takođe, jedna mreža je bila najgledanija iako nisu uspostavili emitovanje na deset lokacija. I pazite sad, vlasnici te mreže i agencije koja je istraživala gledanost prijavljeni su na istoj adresi jedne kiparske of šor kompanije. I to bi, prema opozicionarima, trebalo tako da ostane? Kao i o većini onoga što pričaju i obmanjuju javnost, bolje bi im bilo da ćute.

Pratite nas i putem Vibera