Savčićev branilac smatra da prigovorima može ukazati na više formalnih nedostataka u optužnici, među kojima je opis djela iz kojeg proizilazi zakonsko obilježje krivičnog djela, vrijeme i mjesto njegovog učinjenja, predmet i sredstvo kojim je ono izvršeno, te ostale okolnosti potrebne da se krivično djelo što preciznije odredi.

Stojanović je u prigovoru naveo da je Savčiću u optužnici stavljena individualna odgovornost prema Krivičnom zakonu BiH, i to, prema načinu izvršenja kao podržavaocu i pomagaču. Advokat smatra da Savčiću ne može biti suđeno, prema Krivičnom zakonu BiH, posebno nakon presuda Evropskog suda za ljudska prava u predmetima "Damjanović" i "Maktouf".

"Stoga, smatram da je ovdje riječ o svjesnom i malicioznom postupanju Tužilaštva jer radnje optuženog i dalje kvalifikuje na način suprotan presudama Evropskog suda u Starzburu i više presuda Suda BiH i Ustavnog suda BiH", naveo je Stojanović.

U prigovoru je branilac naglasio da se drugi formalni nedostatak ogleda u suprotnosti predloženih dokaza i činjeničnog opisa u optužnici, ukazavši da je u optužnici, između ostalog, navedeno da je Savčić planirao, komandovao i nadzirao pripadnike svoje jedinice u zarobljavanju muškaraca Bošnjaka "koji su se u strahu od likvidacije pokušali šumom domoći teritorije pod kontrolom Armije BiH".

Prema Stojanovićevim riječima, ovakva formulacija i ocjena sastava navedene kolone i zarobljenika je apsolutno suprotna materijalnim dokazima, kao i iskazima predloženih svjedoka.

"Prema nalazu vještaka Tužilaštva, u svim predmetima koji se odnose na Srebrenicu pred Sudom BiH i Haškim tribunalom, radilo se o koloni 28. divizije Armije BiH, kojoj se pridružio određeni broj civila, koja je u jasnom vojničkom poretku, sa jasnom komandom i rukovođenjem donijela vojničku odluku da krene u proboj duboko u teritoriju pod kontrolom Vojske Republike Srpske. U tom smislu, svi članovi 28. divizije, kao i lica koja su im se pridružila, predstavljaju legitimne zarobljenike, tako da postavljanje zasjeda ili borba sa navedenom kolonom ne može biti nelegitimna vojna aktivnost", obrazložio je Stojanović.

Stojanović smatra da Tužilaštvo BiH ovakvom kvalifikacijom vrlo maliciozno proširuje obim odgovornosti Vojske Republike Srpske i njenih pripadnika jer, po ovakvom opisu činjeničnih događaja, proizilazi da je borba sa kolonom 28. divizije nelegalna i nelegitimna, te da je pripadnike ove vojne formacije trebalo pustiti da nesmetano prolaze kroz ratno područje i da ih nije trebalo zarobljavati.

Ukazujući na formalnu grešku optužnice, Stojanović je naveo da se iz njenog sadržaja jasno vidi da se Savčiću na teret stavljaju radnje i postupci koje je preduzeo njegov potčinjeni major Malinić.

On kaže da se radi o prirodnoj i krivično-pravnoj povezanosti radnji koja se njima dvojici stavlja na teret, te da je logično da se protiv njih vodi jedinstven postupak.

"Tužilaštvo, kome se očigledno jako žurilo da ovu optužnicu podigne do kraja godine, odlučuje da optuži samo Savčića, da izmijeni činjenični opis onoga što mu se stavlja na teret u odnosu na ono za šta se već izjašnjavao i time praktično osakati postupak", kaže Stojanović.

On je predložio da sudija za prethdno saslušanje opozove odluku o potvrđivanju optužnice i vrati je Tužilaštvu na doradu i ispravku, te da se odluči o spajanju sa predmetom protiv Malinića.

Sud BiH je 13. januara potvrdio optužnicu protiv bivšeg komandanta 65. zaštitnog motorizovanog puka Glavnog štaba Vojske Republike Srpske Milomira Savčića.

Tužilaštvo BiH podiglo je 31. decembra prošle godine optužnicu protiv Savčića zbog, kako je navedeno, pomaganja u ratnom zločinu počinjenom 1995. godine u Srebrenici.

Savčić, koji je i predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske, ocijenio je ranije da podizanje optužnice protiv njega predstavlja odmazdu Tužilaštva BiH koje ima opasnu namjeru da kriminalizuje cijelu Vojsku Republike Srpske.

On je rekao da ovakvu odluku smatra odmazdom zbog toga što je insistirao na utvrđivanju istine o događajima iz proteklog rata i na tome da krivci stvarno odgovaraju za ono što su učinili.