Na pomolu je veliki međudržavni skandal na relaciji između BiH i Hrvatske nakon što su advokati odbrane u aferi Vjetroelektrane optužili hrvatske istražne organe da su nezakonito prisluškivali građane BiH i tako narušili suverenitet komšijske države!
Naime branioci nekadašnje državne sekretarke u Ministarstvu uprave Josipe Rimac, ponovo s djevojačkim prezimenom Čulina, optužili su Ured za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminaliteta (USKOK) državnog tužilaštva Hrvatske da su prekršili niz zakona i međunarodnih sporazuma koji regulišu pravnu pomoć između dvije zemlje, te postupili suprotno vlastitoj dosadašnjoj praksi u identičinim slučajevima, piše ”Nacional”.
U centru skandala je prisluškivanje telefona dvojice državljana BiH Milenka Bašića i Dragana Stipića koji su, poput Čuline, osumnjičeni u aferi ”Vjetroelektrane”. USKOK je, kako tvrde branioci, prisluškivao njihove telefone, registrovane u BiH, na osnovu naloga Županijskog suda u Zagrebu i preko Operativno-tehničkog centra za nadzor komunikacija u Republici Hrvatskoj (OTC) bez da je za to tražio odobrenje BiH, ili barem poslao obavijest da se prisluškivanje provodi.
Ako su ove informacije tačne – a njeni advokati navode da u spisu protiv Josipe Čuline zasad nema nikakvih dokaza da je zaista zatražena međunarodna pravna pomoć od susjedne države – radilo bi se o skandaloznom propustu koji bi mogao imati dalekosežne posljedice na ovaj slučaj, a u nekoj mjeri čak i uticati na kvalitet pravosudne saradnje između Hrvatske i BiH, navodi hrvatski nedjeljnik.
Čitav slučaj u BiH je prošao ispod radara, i zasada nisu zabilježene gotovo nikakve reakcije vlasti u BiH iako ovaj međudržavni skandal, bez sumnje, zadire u pitanje državne bezbjednosti i špijunaže. Da je prisluškivanje građana drugih država nezakonito, bez međunarodne pravne pomoći, nedavno je svojom odlukom potvrdio i Еvropski sud, a slični slučajevi su u prošlosti izazivali diplomatske potrese na relaciji između SAD i Njemačke, ali Hrvatske i Slovenije. Iz BiH zvanično još nema nikakvih reakcija, niti protestnih nota na ovaj slučaj, i utisak je da niko ne mari na mogućnost da se građani ove zemlje nezakonito prisluškuju.
Nacional navodi da su branioci Čuline još u martu predložili da se iz spisa izdvoji niz dokaza protiv njihove klijentice, među kojima su i oni koji su prikupljeni prisluškivanjem, napominjući i da treba imati u vidu da se radi o pravnom manevru na koji se u inicijalnoj fazi postupka, prije formalnog potvrđivanja optužnice, često odlučuju odbrane osumnjičenih u visoko eksponiranim slučajevima. Bilo zbog pokušaja odugovlačenja postupka, bilo zbog korištenja svih dostupnih pravnih alata kako bi svojim klijentima pokušali osigurati povoljniji položaj.
Međutim, u slučaju Josipe Čuline u aprilu je Županijskom sudu u Zagrebu upućena dopuna ranije poslanog prijedloga u kojoj se na desetak stranica detaljno obrazlažu dodatni razlozi zašto bi kao nezakonite dokaze trebalo izdvojiti rezultate prisluškivanja Bašićevog i Stipićevog mobilnog telefona, ali se sud o tome nije izjasnio punih mjesec i po dana.
U svom zahtjevu advokati su detaljno opisali način rada OTC-a, navodeći da isključivu nadležnost za prikupljanje dokaza od telekomunikacionih operatera u BiH, imaju pravosudni BiH, te da se prisluškivanje moglo obaviti samo putem međunarodne pravne pomoći.
Ukoliko i se optužbe protiv USKOK-a pokazale tačnim, radilo bi se o propustu koji ne samo da bi uticao na konkretan slučaj, već i na pravosudnu saradnju Hrvatske i BiH
”U spisu predmeta USKOK-a nema traga o tome da su domaća pravosudna tijela zakona ili konvencija, niti da su dostavljene zamolnice putem Interpola ili Еvrodžasta, te se radi o ozbiljnom i lako provjerljivom propustu USKOK-a”, optužuju advokati Čuline tražeći izdvajanje ovih dokaza kao nezakonitih.
U svom podnesku branioci su naveli više primjera kojima pokazuju da je USKOK iteksko dobro upoznat s cijelom procedurom, jer ju je i sam provodio i o njoj se između ostalog izjašnjavao čak i Vrhovni sud Republike Hrvatske.
Opreza radi, list navodi, da rasprava o zahtjevu advokata nije ni zakazana, a kamoli održana, te da USKOK još uvijek ima ima priliku eventualno priložiti svoje argumente kojima će dokazati da su u ovom slučaju formalno zatražili pomoć od BiH – iako je teško vjerovati da ih ne bi i ranije predočili.
Inače u aferi ”Vjetroelektrane” Josipa Čulina pojavljuje se kao prvoosumnjičena s još osam osoba, pa i bivšom ministricom Gabrijelom Žalac, te preduzetnicima Bašićem i Stipićem. Tereti ih se za više krivičnih djela davanja i primanja mita, zloupotrebe položaja i ovlaštenja i pogodovanja investitorima za izgradnju vjetroelektrane kod Knina, za šta je Josipa Čulina navodno dobila više od milion kuna.
Između ostalog, pod sumnjom je da je obećala preduzimati sve potrebne radnje da, nezavisno o ispunjavanju svih propisanih uslova, njihovoj firmi osigura dobijanje dozvola, rješenja, očitovanja i sklapanje ugovora potrebnih za izgradnju, puštanje u rad, proizvodnju i prodaju električne energije, i to upravo u vrijeme kada im je to nužno. Zauzvrat joj je, tvrdi Uskok, isplaćivana mjesečna naknada od najmanje 40 hiljada kuna, ali i druge nagrade ukupno vrijedne 1.175.174 kune. Obećano joj je, navode istražitelji, da će u osiguranju vjetroelektrane biti angažovan posrednik po njenom izboru i dio provizije za to. Josipa Čulina je, po navodima istražilaca, kod niza institucija i firmi – Ministarstva državne imovine, Hrvatskih šuma, HЕRA-e, HROTЕ, Ministarstva zaštite okoliša i energetike, HPB-a te HOPS-a – preduzimala niz radnji radi pogodovanja privatnoj firmi na štetu Republike Hrvatske, a s Gabrijelom Žalac za nju je lobirala i u HBOR-u da se smanje instrumenti osiguranja povlaštenog kredita.
Iz spisa protiv Josipe Čuline – kojoj je ovo tek jedan od dva postupka u kojima je osumnjičena od USKOK-a – proizašao je niz drugih afera i istraga protiv donedavnih ministara u vladi Andreja Plenkovića.