"Primarna funkcija svakog Ustavnog suda bi trebalo da bude zaštitna funkcija Ustava, međutim Ustavni sud BiH je potpuno evoluirao u represivnu instituciju koja sebi uzima za pravo da mijenja ustavnu strukturu BiH koja je utvrđena na međunarodnom nivou u omjeru 49 odsto teritorije Republici Srpskoj, 51 odsto Federaciji BiH. Potrebno je da i međunarodne institucije pokažu interes da se očuva onakav međunarodni ugovor - Dejtonski sporazum na koji su svoj potpis stavile sve strane", rekao je Šukalo Srni.

On podsjeća da je i Evropska komisija u svom Analitičkom izvještaju uz mišljenje o zahtjevu BiH za članstvo u Evropskoj uniji, a prilikom definisanja 14 ključnih prioriteta, navela da je neophodno riješiti pitanje sastava Ustavnog suda BiH, te izopštiti strane sudije iz njegovog sastava.

"Ključni problem u BiH je prisustvo stranih sudija u Ustavnom sudu, što je jedinstven slučaj u svijetu i samo potvrda da je BiH 'vazalna država u 21. vijeku'. Da bi BiH imala ikakvu šansu za opstankom potrebno je usvojiti Zakon o Ustavnom sudu BiH i formirati sastav suda koji neće biti u funkciji zloupotrebe Dejtonskog sporazuma", istakao je Šukalo.

On je konstatovao da je "jedna od zloupotreba upravo atak na poljoprivredno zemljište Republike Srpske".

"Naime, Ustavni sud je stava da Republika Srpska na poljoprivrednom zemljištu površine 85.600 hektara, što je 3,5 odsto njene teritorije, nema pravo raspolaganja. Ovo u prevodu znači da, prema odluci Ustavnog suda, Srpska nije ni vlasnik sopstvenog zemljištva na sopstvenoj teritoriji, čime je direktno povrijeđen Ustav i dejtonska struktura podjele teritorije", pojasnio je Šukalo.

On je naglasio da svaki Ustavni sud funkcioniše na presjeku politike i prava, ali da Ustavni sud BiH apsolutno funkcioniše kao politička inkvizicija kojoj je cilj razvlašćivanje Republike Srpske.

"Protiv ovakvih političkih odluka Ustavnog suda treba odgovoriti na politički način, jer smo u prošlosti uvidjeli da pravnim putem, uz svu moguću argumentaciju nije moguće doći do pravde", zaključio je Šukalo.