Hrvatsko Ministarstvo spoljnih poslova poručilo je trojici bivših predstavnika u BiH da se Hrvatska, za razliku od njih, ne miješa u unutrašnje pitanje BiH već ispunjava svoje međunarodne obaveze u potpunosti poštujući njen suverenitet i teritorijani integritet, te ustavni i pravni poredak.
Povodom otvorenog pisma visokih predstavnika Pedija Ešdauna, Karla Bilta i Kristijana Švarc-Šilinga visokom predstavniku EU za zajedničku spoljnu i bezbjednosnu politiku Federiki Mogerini u kojem su upozorili na uplitanje Hrvatske u politička dešavanja u BiH, hrvatsko Ministarstvo spoljnih poslova ističe da Hrvatska ima brojne razloge i obavezu da pomno prati zbivanja u BiH, jer je, između ostalog, potpisnica Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Hrvatsko Ministarstvo ističe da konstitutivni narodi u BiH, koji su definisani Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom, trenutno nisu jednakopravni dijelom i zbog odluka visokih predstavnika, što je razlog za ozbiljnu zabrinutost i može da šteti funkcionalnosti i stabilnosti BiH.
Kao posljednji primjer neravnopravnosti, Ministarstvo navodi izbore za članove Predsjedništva BiH, te da hrvatski za razliku od ostala dva konstitutivna naroda, opet nema svog legitimnog predstavnika.
U saopštenju se ističe da je hrvatski član Predsjedništva BiH treći put izabran pretežno glasovima pripadnika bošnjačkog naroda.
Hrvatsko Ministarstvo spoljnih poslova napominje da je za predstavnika Hrvata izabran kandidat koji je dobio veću podršku, ali u krajevima gdje je broj hrvatskih birača zanemariv, što smatraju da nije ni pravično ni legitimno, te da je u suprotnosti s duhom Dejtonskog mirovnog sporazuma i odlukama Ustavnog suda BiH.
Iz ovog Ministarstva dodaju da je poštivanja vladavine prava, uključujući i poštivanje odluka Ustavnog suda BiH, biti testirano i prilikom formiranja Doma naroda Parlamenta Federacije BiH.
Ustavni sud BiH, napominju iz hrvatskog Ministarstva, u odluci u slučaju "Ljubić" poništio je neke odredbe Izbornog zakona zato što nisu osiguravale legitimnu i proporcionalnu zastupljenost konstitutivnih naroda u Domu naroda Federacije BiH.
"Zato je sada izuzetno važno da prilikom određivanja pravila kojima će se nadomjestiti nedostajuće odredbe Izbornog zakona nadležne institucije u cjelosti poštuju odluku Ustavnog suda BiH u slučaju `Ljubić` i osiguraju proporcionalnu i legitimnu zastupljenost u tom visokom domu. Svako drugačije rješenje bilo bi teška povreda vladavine prava i negiranje Dejtonskog sporazuma s veoma negativnim posljedicama", navodi se u saopštenju.
Kao razloge i obavezu da pomno prati zbivanja u BiH, iz hrvatskog Ministarstva spoljnih i evropskih poslova objašnjavaju time da je Hrvatska susjedna i prijateljska zemlja koja sa BiH dijeli granicu dugu više od hiljadu kilometara, zato što ima ustavnu obavezu da se brine o Hrvatima izvan Hrvatske i što je odgovorna članica EU i NATO-a koja je ujedno i najiskreniji zagovornik evropskog puta BiH.
Bivši visoki predstavnici u BiH upozorili su visokog predstavnika EU za spoljnu politiku i bezbjednost Federiku Mogerini na uplitanje Hrvatske u politička dešavanja u BiH, te pozvali Evropsku komisiju da što prije objavi mišljenje o aplikaciji BiH za članstvo.
Potpisnici pisma Karl Bilt, Pedi Ešdaun i Kristijan Švarc-Šiling izrazili su zabrinutost zbog miješanja Hrvatske u unutrašnja pitanja u BiH koje se, kako su naveli, ogleda u nedavnom pokušaju hrvatske Vlade da negira legitimitet izbora Željka Komšića u tročlano Predsjedništvo BiH.
Bivši visoki predstavnici naglasili su da se odluka Ustavnog suda BiH u slučaju "Ljubić" odnosi na Dom naroda Federacije BiH, a ne na izbor članova Predsjedništva.
