Dodik je 7. novembra 2019. godine podnio apelaciju Ustavnom sudu BiH sa zahtjevom za ocjenu ustavnosti Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zastavi BiH.

U svom zahtjevu Dodik ne spori izgled i oblik zastave, niti bilo koju odredbu Zakona o zastavi, već su mu sporne procedure prilikom donošenja izmjena i dopuna Zakona o zastavi iz 2004. godine kada su one usvojene bez potvrde Predsjedništva BiH.

U saopštenju se pojašnjava da se u zahtjevu navodi da je Parlamentarna skupština BiH 2004. godine usvojila Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zastavi BiH, ali da on nije potvrđen od Predsjedništva BiH, iz čega proizilazi da nije u skladu sa Ustavom BiH, odnosno da prilikom njegovog donošenja nije ispoštovana Ustavom propisana procedura iz citiranog člana jedan stav šest Ustava BiH.

- Imajući u vidu navedeno, sve mijenjane i dopunjavane odredbe Zakona iz 2004. godine nisu u skladu sa Ustavom BiH zato što tekst usvojen od Parlamentarne skupštine BiH nije na snazi jer nije potvrđen od Predsjedništva BiH. Slijedom navedenog, tražim da Ustavni sud BiH sprovede postupak ocjene ustavnosti Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zastavi BiH /Službeni glasnik BiH broj 23/04/, koji nije usvojen u skladu sa članom 1.6. Ustava BiH, što dalje podrazumijeva da izmjene Zakona iz 2004. godine nisu usvojene - navedeno je u zahtjevu srpskog člana Predsjedništva BiH.

U zahtjevu se navodi i da se odredbe koje se nalaze u neustavnom Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o zastavi BiH odnose na određivanje lokacija na kojima se ističe zastava BiH, kao i na novčane kazne zbog njenog neisticanja.

Srpski član Predsjedništva predložio je Ustavnom sudu BiH da shodno Ustavu i Pravilima Ustavnog suda BiH donese odluku prema kojoj navedeni Zakon nije u saglasnosti sa članom jedan stav šest Ustava BiH zbog čega se isti ukida i njegove ukinute odredbe prestaju da važe, te da se naloži Parlamentarnoj skupštini BiH da narednog dana od dana objavljivanja odluke pokrene proceduru kojim će Zakon biti usklađen sa Ustavom BiH.

Na sjednici Ustavnog suda naći će se i zahtjev 24 člana Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za rješavanje spora između BiH i Republike Srpske.

Registrar Ustavnog suda BiH Zvonko Mijan potvrdio je Srni da se ovaj zahtjev 24 poslanika iz parlamenta BiH odnosi na odluke, ugovore i rješenja koja je donijela Vlada Republike Srpske za koncesije za izgradnju hidroelektrana na rijeci Drini.

Na dvodnevnoj sjednici naći će se i druge apelacije, memorandumi o preispitivanju odluka Ustavnog suda BiH, kao i ostala pitanja iz nadležnosti Ustavnog suda BiH.