Zakon o restituciji - prvi korak ka sistemskom vraćanju oduzete srpske imovine

Sada se ponovo otvara pitanje sistemskog rješenja. Može li zakon o restituciji biti način da se konačno utvrdi šta pripada Srbima i Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi i kako to vratiti?

Imovina Srba u Federaciji BiH vrijedi desetine milijardi evra. Dio nje vlasnici decenijama ne mogu da vrate, a dio mogu i da izgube ako je ne zaštite.

Zakon o restituciji mogao bi da bude prvi korak ka sistemskom vraćanju oduzete srpske imovine, poruka je Georgija Vulića.

Njime bi se konačno tačno propisalo šta se vraća bivšim vlasnicima i nasljednicima. Gdje povrat nije moguć –došlo bi do nadoknade štete. Posebno je značajan prostor kantona Sarajevo.

"Usljed raznih osporavanja i improvizacija sarajevskih vlasti i pravosudnih organa učinjeno je sve da se Srbi razvlaste da se ta imovina pripiše FBiH ili drugim fizičkim licima, najčešće muslimanke nacionalnosti", kaže Georgije Vulić, istraživač i viši saradnik Instituta istorijskih nauka Univerziteta u Istočnom Sarajevu.

Zakon o restituciji značio bi da se imovina SPC koja je bila u njenoj svojini ili posjedu sve do 1945. godine vrati SPC i Srbima kojima je oduzeta. Sve od Marijin dvora do Ilidže je srpska zemlja, kažu u Odboru za zaštitu prava Srba u FBiH. Od Srba je oduzeta za potrebe izgradnje Sarajeva. U krajnjem slučaju, to bi značilo da sada pričamo o ciframa koje su u milijardama – a koje bi morale biti isplaćene Srbima na čijoj su oduzetoj imovini napravljene sarajevske zgrade.

"S’ druge strane SPC morali bi vratiti zgradu Bogoslovije u kojoj je trenutno Ekonomski fakultet u Sarajevu. Kada bi se sve vratilo SPC, ono što je u Sarajevu, vjerujte da bi pola kantonalnih i federalnih institucija moralo negdje na kiriju da ide. Nekih 7,8 km i s lijeve i desne strane Miljacke je srpska zemlja", kaže Đorđe Radanović, predsjednik Odbora za zaštitu Srba u Federaciji BiH.

Pokušaj je postojao. Prijedlog zakona o denacionalizaciji pripremljen je 2007. godine i stigao je do PD Parlamentarne skupštine BiH, ali naredne godine nije prošao Dom naroda. Od tada do danas nije uspostavljen jedinstven sistem restitucije.

Suština problema sa početka ove priče odnosi se na postupke harmonizacije koji se provode na osnovu Zakona o zemljišnim knjigama FBiH gdje dolazi do brisanja SPC kao titulara, i upisa na državu BiH.

"S obzirom da se radi o pojedinačnim slučajevima različite prirode, prevashodno cilj je utvrđivanje istorijata upisa i utvrđivanja činjenica na koji način je izvršen postupak izlaganja, te ukoliko postoji mogućnost i dokazivanje prava vlasništva putem vlasničkih tužbi pred nadležnim sudovima, vanparničnih postupaka ispravke greške kod zemljišnoknjižnih kancelarija i upravnih postupaka pred nadležnim organima uprave", poručuju iz Pravobranilaštva Republike Srpske.

Zakon o restituciji može riješiti jedan dio problema, ali zaštita postojeće privatne imovine zahtijeva i drugi pravni front. Zbog toga su institucije Republike Srpske već uključene kroz besplatnu pravnu pomoć, a formirana je i Interresorna radna grupa.

"U stalnoj smo komunikaciji sa federalnim ministrom pravde gdje smo na neki način i zaustavili tu famoznu harmonizaciju. Kada je u pitanju zakon o restituciji, naš stav Ministarstva pravde je pozitivan, ali to je jako kompleksno pitanje. Gdje treba otvoriti širu raspravu i uključiti sve relevantne institucije i razgovarati na tu temu. Ali, to mora i Republika Srpska i FBiH", rekao je Goran Selak, ministar pravde u Vladi Republike Srpske.

Zakon o restituciji za nacionalizovanu imovinu, pravna zaštita onoga što je i danas u srpskom vlasništvu i jedinstven registar imovine koju Srbi i SPC potražuju – tri su moguća pravca za izlazak iz začaranog kruga. Umjesto reagovanja od slučaja do slučaja, to bi značilo prelazak na sistemsko rješavanje problema koji traje decenijama.