Porodica je stub društva, a žena je stub porodice, kaže stara izreka. U 21. vijeku žene postaju vidljivije u društvu i učestvuju u procesima odlučivanja. Žene više nisu samo domaćice već nose važne funkcije.
Žene su se izborile za pravo da biraju ali i da budu birane. Međutim, u mnogim zemljama svijeta na rukovodećim pozicijama su i dalje uglavnom muškarci. Slična je situacija i u BiH. Iako su žene više zastupljene u politici nego za vrijeme bivše Jugoslavije, ovdje i dalje većinom vladaju muškarci.
Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, u BiH je živjelo 3.531.159 osoba, od čega 1.798.889 žena i 1.732.270 muškaraca. Dakle, tada su žene brojčano bile u maloj prednosti. Kakva je situacija sa ženama u politici i onima koje obavljaju javne funkcije?
U publikaciji „Žene i muškarci u BiH“, koju je prošle godine objavila Agenicja za statistiku BiH, navedeno je da postotak zaposlenih žena u 2020. godini bio 29,9 odsto, dok je 50,9 odsto bilo zaposlenih muškaraca.
Žena u politici još uvijek nema dovoljno, nema ih dovoljno u poslaničkim klupama, kao ni u vladama i na čelu gradova.
Svjetli primjer u Republici Srpskoj je Željka Cvijanović, koja je već godinama aktivna u politici. Vršila je dužnost premijera i predsjednika Republike Srpske, a trenutno je član Predsjedništva BiH iz Srpske. Tu je i Borjana Krišto, koja takođe godinama gradi političku karijeru. Bila je predsjednica Federacije BiH, predsjedavajuća Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH a trenutno je predsjedavajuća Savjeta ministara BiH.
U Narodnoj skupštini Republike Srpske trenutno sjedi 20 žena od ukupno 83 poslanika. Većinom su u pitanju nova lica na političkoj sceni, a pojedine poslanice su političke veteranke poput Spomenke Stevanović i Nataše Radulović.
U Parlamnetu FBiH odluke donose 24 žene. Podaci iz 2020. govore da je u Parlamentu FBiH zastupljenost žena bila 27,6 odsto, a u Narodnoj skupštini Republike Srpske 21,7 odsto.
Na nivou BiH, u Savjetu ministara, pored gore navedene Krišto, sjedi još samo jedna žena, Dubravka Bošnjak, ministarka civilnih poslova. U prošlom sazivu ih je bilo dvije. U Parlamentarnoj skupštini BiH je 9 poslanica, što je dvije manje u odnosu na prethodni saziv. U Domu naroda BiH su dva ženska delgata, dok ih je u prošlom sazivu bilo tri.
Na lokalnim izborima 2020. godine tek pet žena je bilo izabrano za načelnice/gradonačelnice, dok je 137 muškaraca na čelu opština i gradova u BiH. Žene vode Odžak, Drvar, Istočni Drvar, Jezero i Novo Goražde. Žena koja je u dva mandana načelnik Jezera je Snježana Ružičić a opština je za vrijeme njenog vođenja pokazala značajni napredak.
Zanimljiv je podatak da nijedna parlamentarna stranka u BiH nema ženu predsjednicu. S druge strane, prema podacima Visokog sudskog u tužilačkog savjeta, pravdu u BiH većinom dijele žene, jer je čak 64 odsto žena sudija, dok je 36 odsto muškaraca.
Još jedan zanimljiv podatak jeste da u BiH 2020. godine bilo 5. 087 doktorica i 2.997 doktora. U zdravstvenim ustanovama u BiH radi 22.732 žena i tek 8.123 muškaraca.
Sa druge strane, na direktorskim pozicijama javnih preduzeća su mahom muškarci.
