Prvi put, ovu zabranjenu supstancu, registrovao je 2017. godine. Tako je nastavio i u svakoj godini poslije. Tek u septembru 2020., kada su pojedini zaposleni najavili dostavljanje ovog materijala istražnim organima, Zolak je donio rješenje o ukidanju prethodnih rješenja, ali ne i o poništavanju.

Koristeći se pravnim rječnikom, to bi značilo da se ukidanje odnosi samo na buduće vrijeme, dok bi poništavanje značilo kao da akt nikada nije ni postojao. Zato je čudno kako je sve odmah obrisano iz registra lijekova Agencije. Ovim su samo potvrđene četvorogodišnje nelegalne radnje u glavnoj instituciji za lijekove u BiH.

Ipak, na spisku za 2021. godinu ostao je jedan lijek – Tapentadol.

Ova opojna droga se ne nalazi na listi opojnih droga u BiH, te je trebalo da se prijavi Komisiji za opojne droge Savjeta ministara. Ipak, kako tvrde naši izvori, Zolak je opet nelegalno naredio da se ukloni znak opojne droge i stavi kao običan lijek.

Tapentadol se koristi protiv bolova i sličan je morfijumu. Sa sobom nosi veliki potencijal za izazivanje zavisnosti. Kada se sve sagleda, čini se da oni koji bi trebalo da brinu o zaštiti javnog zdravlja, zapravo stvaraju plodno tlo za zloupotrebu ovakvih lijekova.

Je li ovo još jedna u nizu Zolakovih zloupotreba službenog položaja i ovlaštenja?

Podsjećamo na umješanost u aferu “respiratori” u drugom entitetu. U tom predmetu, Tužilaštvo je navelo da se istraga protiv Zolaka nastavlja u odvojenom predmetu, jer je proširena zbog postojanje osnova sumnje da su i u drugim slučajevima u Agenciji donošene nezakonite odluke.

Aleksandar Zolak, izgleda po navici, ni danas nije bio u stanju da odgovori na naše pozive. Tako nismo uspjeli da od njega lično čujemo zašto je u promet pustio supstancu koja je u režimu zabrane, niti za čiji interes je to urađeno.